hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje

Ivan Cifrić
Tijana Trako Poljak

Puni tekst: hrvatski, pdf (343 KB) str. 25-36 preuzimanja: 367* citiraj
APA 6th Edition
Cifrić, I. i Trako Poljak, T. (2014). Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje. Godišnjak Titius, 6-7 (6-7), 25-36. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/149238
MLA 8th Edition
Cifrić, Ivan i Tijana Trako Poljak. "Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje." Godišnjak Titius, vol. 6-7, br. 6-7, 2014, str. 25-36. https://hrcak.srce.hr/149238. Citirano 20.10.2020.
Chicago 17th Edition
Cifrić, Ivan i Tijana Trako Poljak. "Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje." Godišnjak Titius 6-7, br. 6-7 (2014): 25-36. https://hrcak.srce.hr/149238
Harvard
Cifrić, I., i Trako Poljak, T. (2014). 'Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje', Godišnjak Titius, 6-7(6-7), str. 25-36. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/149238 (Datum pristupa: 20.10.2020.)
Vancouver
Cifrić I, Trako Poljak T. Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje. Godišnjak Titius [Internet]. 2014 [pristupljeno 20.10.2020.];6-7(6-7):25-36. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149238
IEEE
I. Cifrić i T. Trako Poljak, "Baština čovječanstva - održanje, korištenje i stvaranje", Godišnjak Titius, vol.6-7, br. 6-7, str. 25-36, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/149238. [Citirano: 20.10.2020.]

Sažetak
Autori polaze od teze da je baština (heritage) zajedničko dobro (common goods) lokalne zajednice, društva i čovječanstva pa zahtijeva i zajedničku brigu.
Baština obvezuje pojedinca i zajednicu na očuvanje, razumno korištenje i upravljanje. Može se govoriti o dvjema glavnim razinama - lokalnoj (nacionalnoj) i globalnoj (svjetskoj) baštini. Općenito razlikujemo prirodnu i kulturnu (stvorenu) baštinu.
Postoje tipologije koje globalna zajednička dobra dijele na tri kategorije:
(1) globalni prirodni sustavi (natural global commons) – primjerice klima, ozonski omotač;
(2) globalni antropogeni sustavi (human-made global) – znanstvene činjenice, norme, transnacionalne strukture (npr. internet); i
(3) globalni rezultati politike (global policy outcomes) – primjerice mir, stabilnost, financijska stabilnost, zdravlje, jednakost, pravda itd. Nekoć se baštinilo samo na razini lokalne zajednice, a danas globalne zajednice. S globalizacijom baštinimo i dio od drugih, a oni od nas. Baština tako postaje predmet zajedničkih interesa lokalnih zajednica, društava i međunarodne zajednice, čime nastaju i neki problemi zajedničke baštine: održanje, upravljanje, pristupačnost
dobrima (korištenje).
Seljačka društva kolektivno su održavala naslijeđena zajednič-
ka dobra, a koristila se i upravljala njima putem tradicijskih norma, dogovora (pravilima – statutima). Globalna zajednička dobra predmet su međunarodnih interesa i odnosa pa je ključna međunarodna kooperacija (međunarodni ugovori). S obzirom na različit stupanj razvijenosti (tehnologije), globalna baština postaje sve više ograničeno dobro, predmet iskorištavanja, svačije-i-ničije dobro, što ide u korist najrazvijenijim zemljama. Za baštinu kao zajedničko dobro potrebno je vezivati načelo neisključenosti (pristupačnosti) i nerivaliteta (nekonkurencije)

Ključne riječi
baština; zajedničko nasljeđe čovječanstva; globalna zajednička dobra; stvorena dobra

Hrčak ID: 149238

URI
https://hrcak.srce.hr/149238

Posjeta: 705 *