Infektološki glasnik, Vol. 35 No. 1, 2015.
Izvorni znanstveni članak
Humana granulocitna anaplazmoza u Republici Hrvatskoj i nove spoznaje o anaplazmama i erlihijama
Oktavija Đaković Rode
orcid.org/0000-0001-8023-4314
; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Anaplasma phagocytophilum je emergentni patogen kojeg u Europi prenose krpelji Ixodes ricinus koji su vektori i za virus krpeljnog encefalitisa, Borrelia sensu lato, Babesia i neke vrste Rickettsia spp. A. phagocytophilum je obvezno unutarstanična Gram-negativna bakterija koja ima tropizam za granulocite i uzrokuje humanu granulocitnu anaplazmozu (HGA). Dijagnoza HGAtemelji se na kliničkoj procjeni i mora se potvrditi serološki dokazom serokonverzije ili četverostrukog porasta titra protutijela IgG ili određivanjem DNK. Protutijela su često negativna u početnoj fazi akutne bolesti i obavezno treba testirati parne serume u razmaku od 2–4 tjedna. U ranoj fazi bolesti kada je serologija još negativna značajniji je nalaz DNK iz uzorka krvi s antikoagulansom, ali dostupnost PCR je ograničena. Morule u razmazu periferne krvi obojene po Giemsi značajne su za rano postavljanje dijagnoze, ali se u HGA pronalaze jako rijetko. Od 2009. do 2012.g. u Klinici za infektivne bolesti u Zagreb testirali smo protutijela IgM i IgG protiv A. phagocytophilum u 496 seruma od 425 bolesnika. Parne serume imalo je samo 68 bolesnika. Pozitivna protutijela na A. phagocytophilum nađena su u 160 (37,6%) bolesnika. Tri bolesnika su zadovoljila kriterije za akutnu HGA. Prisutnost IgG u titru 256 ili većem, što se definira kao moguća HGA, nađena je u 40 bolesnika. Samo IgM imalo je 17, a IgM i IgG anti-A. phagocytophilum 16 bolesnika. Anti-A. phagocytophilum IgG u titru 64 ili 128 imalo je u 84 bolesnika. Podaci potvrđuju prisutnost infekcije A. phagocytophilum u Hrvatskoj premda većina akutnih infekcija ostaje nedokazana, većinom kao samoizlječive bolesti. HGA se treba uključiti u diferencijalnu dijagnozu bolesnika sa simptomima sličnima gripi u područjima gdje se nalazi Ixodes ricinus, posebno u vrijeme aktivnosti krpelja. U životinja i krpelja u Hrvatskoj utvrđena je prisutnost i drugih patogenih članova porodice Anaplasmataceae zbog čega dodatno treba misliti o HGA uz veća dijagnostička nastojanja za postavljanje dijagnoze.
Ključne riječi
Humana granulocitna anaplazmoza (HGA); Croatia; Anaplasma phagocytophilum; dijagnostika
Hrčak ID:
149980
URI
Datum izdavanja:
31.1.2015.
Posjeta: 4.568 *