Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Najstarije štokavske inovacije u glagolskoj morfologiji ćiriličkih isprava Dubrovačkog arhiva

Nataša Dimitrijević
Mateo Žagar ; Filozofski fakultet u Zagrebu Ivana Lučića 3, HR-10000 Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 1.169 Kb

str. 263-283

preuzimanja: 706

citiraj


Sažetak

U radu se prate najstariji jezični pomaci praslavenskoga zabilježenoga u staroslavenskome) prema štokavskoj dijalektalnoj stratifikaciji. Građa na kojoj se temelji istraživanje sastoji se od četrdeset i šest listina koje su nastankom (originalima ili prijepisima) vezane uz Rašku, Bosnu, Hum i Dubrovnik – razmjerno širok, ali dobro povezan prostor. Napisane su od 12. do 14. stoljeća ćirilicom. Korpus je preuzet od Ljubomira Stojanovića (1929) koji se služio tekstovima1 iz Dubrovačkoga arhiva. Temeljna je pretpostavka rada, potvrđena i rezultatima predočenih istraživanja, razmjerna regionalna/zemaljska i vremenska jezična homogenost listina, odnosno zanemariva jezična stratifikacija s obzirom na razdoblja i područja o kojima je ovdje riječ. Upravo smo zbog toga odustali od nužnosti prioriteta nacionalnofilološke optike i uputili na zajedničke procese koji nadilaze razgraničenja između istočne i zapadne štokavštine, te kasnijih nacionalnih konteksta. Iako bi se s obzirom na razmjerno širok, i danas različitim dijalektima prošaran prostor, mogle očekivati i veće razlike, one su na razini opisa glagolskih oblika minimalne, gotovo zanemarive. S druge strane, tih je razlika i dovoljno da potaknu iscrpnu analizu ovoga (ili nešto proširenog korpusa) po svim gramatičkim razinama. Nakon analize glagolskih oblika, pretpostavku o zasvjedočenim minimalnim razlikama potkrijepili smo i statističkom analizom pojavnica u pojedinim spomenutim regijama. Zaključili smo da u pogledu fokusiranih tema u 14. stoljeću nema značajnih razlika u odnosu na 13. stoljeće te da se ne prepoznaje znatnija jezična podjela među regijama/ zemljama kojima fokusirane isprave pripadaju, a u odnosu na ranije stanje, konačno izdvojeno iz praslavenskoga zajedništva razmjerno nedavno (s 12. st.), posve je očigledna tendencija pojavljivanja jezičnih osobina u smjeru razvoja štokavštine.

Ključne riječi

ćiriličke srednjovjekovne povelje, staroslavenski jezik, dubrovački govor, štokavske inovacije, glagolska morfologija

Hrčak ID:

150036

URI

https://hrcak.srce.hr/150036

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.379 *