Izvorni znanstveni članak
Tvornica suhomesnate robe grkokatolika Đure Predovića u Gjurgjištu kraj Vrbovca u prvoj polovini 20. stoljeća
Mira Kolar-Dimitrijević
orcid.org/0000-0002-6050-5700
; Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Grkokatolici su u Hrvatskoj živjeli u malim skupinama, u raznim dijelovima Hrvatske. No od 1771. sjedište njihove biskupije je u Križevcima gdje imaju prekrasnu crkvu Presvete Trojice. Dakako da za uzdržavanje biskupije trebaju materijalna sredstva i biskup Julije Drohobeczky je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće osmislio stočarstvo kao najpogodniju gospodarsku granu za grkokatolike, te je pomagao uzgoj a onda i prodaju stoke za izvoz. Političke prilike nisu pogodovale ravnomjernom razvoju i tek 1928. Đuro Predović podiže u Gjurgjištu tvornicu za preradu mesa, a potom i proizvodnju seruma. Ova tvornica prosperitetno radi do 1943. godine kada je devastirana od partizana, no industrijski kompleks ostaje skupljalište plodina do kraja rata, kada je tvornica konfiscirana, a Đuro Predović izbjegao u Argentinu. Predović je od 1935. dio tvornice seruma preselio u Zemun.
Ključne riječi
Križevci, Vrbovec, Gjurgjište (Đurđišće), grkokatolici, biskup Julije Drohobeczky, Đuro Predović, stočarstvo, mesna industrija, proizvodnja seruma, Gospodarska sloga
Hrčak ID:
150039
URI
Posjeta: 2.304 *