Pregledni rad

Koliko i što znamo o infekciji uzrokovanoj virusom Zapadnog Nila?

Nenad Pandak ; OB "Dr. Josip Benčević", Slavonski Brod, Hrvatska
Tatjana Vilibić-Čavlek ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Ljubo Barbić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Iva Pem Novoesl ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Ivica Čabraja ; OB "Dr. Josip Benčević", Slavonski Brod, Hrvatska
Božana Miklaušić ; OB "Dr. Josip Benčević", Slavonski Brod, Hrvatska
Jasmina Kučinar ; Zavod za javno zdravstvo županije Istarske, Pula, Hrvatska
Vladimir Savić ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
Ana Klobučar ; Nastavni zavod za javno zdravstvo "Andrija Š[tampar", Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Iako virus Zapadnog Nila (engl. West Nile virus, WNV) poznajemo gotovo 80 godina, intenzivnija istraživanja o njemu se provode unatrag petnaestak godina, nakon što je u SAD-u uzrokovao veliku epidemiju infekcija središnjeg živčanog sustava. WNV je virus koji spada u porodicu Flaviviridae, rod Flavivirus. Radi se o jednom serotipu, ali se virus genotipski može podijeliti u najmanje osam linija od kojih su linije 1, 2 i 5 medicinski najbitnije. Afrika je postojbina WNV-a odakle se proširio cijelim svijetom. Prirodni rezervoari virusa su ptice, a vektori su mu komarci. Najčešćii način prijenosa virusa na čovjeka je ubod komarca, ali se virus može prenijeti i transfuzijama krvi te transplantacijom solidnih organa. Nakon inkubacije od 3 – 14 dana može se razviti bolest koja najčešće prolazi asimptomatski ili kao blaža febrilna bolest. U manjeg broja inficiranih se razvije neuroinvazivna bolest. Simptomatska terapija je osnov liječenja, a dugotrajni oporavak uz ponekad trajne sekvele su nerijetko prisutni nakon preboljele bolesti.

Ključne riječi

Virus Zapadnog Nila, epidemiologija, patogeneza, klinička slika, liječenje

Hrčak ID:

153794

URI

https://hrcak.srce.hr/153794

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.496 *