Izvorni znanstveni članak

Utjecaj klimatskih elemenata na pojavnost leptospiroze u Brodsko-posavskoj županiji

Božana Miklaušić orcid.org/0000-0002-0803-8906 ; OB "Dr. Josip Benčević", Slavonski Brod, Hrvatska
Nenad Pandak orcid.org/0000-0002-4379-6219 ; OB "Dr. Josip Benčević", Slavonski Brod, Hrvatska
Ivica Čabraja ; OB "Dr. Josip Benčević", Slavonski Brod, Hrvatska
Marijan Šiško ; OB "Dr. Josip Benčević", Slavonski Brod, Hrvatska

Sažetak

Leptospiroza je jedna od globalno najraširenijih zoonoza uzrokovana spirohetom Leptospira spp. Hrvatska je na 13. mjestu u svijetu, ali i na 1. mjestu u Europi po prijavljenom broju oboljelih sa 17,3 bolesnika na 1000000 stanovnika. Brodsko-posavska županija (BP županija) je prema svom geografskom položaju i prirodnom okruženju svrstana u endemsko područje za leptospirozu.
Cilj. Ispitati utjecaj količine oborina, vlažnosti zraka i temperature zraka na pojavnost leptospiroze.
Materijali i metode. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, analizirane su količine oborina, vlažnost i temperature zraka u razdoblju od 2010. do 2015. godine, prema tromjesečnim razdobljima tj. godišnjim dobima. Također smo analizirali i broj oboljelih od leptospiroze na području BP županije, koji su liječeni u istom vremenskom razdoblju na Odjelu za infektivne bolesti u Slavonskom Brodu.
Rezultati. U razdoblju od 2010. do 2015. godine hospitalizirano je 58 bolesnika zbog suspektne leptospiroze. Od ukupno 58 bolesnika, u 39 bolesnika (67%), serološki je potvrđen porast protutijela u značajnom titru za endemska područja (≥1: 500). Oboljeli su bili najčešće muškog spola (86%). Bolesnici su češće živjeli u ruralnim područjima ili predgrađu (72%). Najčešće su oboljevali ljudi u skupini srednje životne dobi od 31 do 65 godine (59%) u odnosu na bolesnike koji su bili mlađi od 30 godina (13%) i stariji od 65 godina (11%). Najmlađi bolesnik je imao 16 godina, a najstariji 78 godina. Bolest je bila vrlo teška kod 31 bolesnika (53%), a umrla su 2 bolesnika (3%). Najveća količina oborina je bila 2010. godine (974,5 mm), u proljeće tj. u razdoblju od 4. - 6. mjeseca. U 2014. godini ukupna je količina oborina bila veća od godišnjeg prosjeka (962,9 mm), što je uzrokovalo veliku poplavu. Iste godine, nakon poplave u proljeće, veća količina oborina od godišnjeg prosjeka bila je u ljeto tj. u razdoblju od 7. - 9. mjeseca, kada se bilježi najveći broj oboljelih od leptospiroze.
Zaključak. Količina oborina utječe na veću pojavnost leptospiroze u ljudi, ali samo ukoliko više padalina ima tijekom ljetne sezone. Poplava i povećana količina oborina tijekom ljeta mogu dovesti do epidemije leptospiroze. Nije dokazan utjecaj srednje temperature zraka i vlažnosti zraka na pojavnost leptospiroze kod ljudi.

Ključne riječi

Leptospiroza; oborine; poplava

Hrčak ID:

153795

URI

https://hrcak.srce.hr/153795

Datum izdavanja:

30.9.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.866 *