Revija za sociologiju, Vol. 32 No. 3-4, 2001.
Izvorni znanstveni članak
Je li nacionalizam hrvatska sudbina?
Duško Sekulić
; Department of Sociology, Flinders University of South Australia
Sažetak
U ovom radu konfrontiraju se dva eksplanatorna modela nacionalizma. Prvi je kulturološki, koji pojavu nacionalizma izvodi iz karakteristika “narodne duše”, dakle nečega što je duboko usađeno u motivacijske osnove grupe u pitanju. Drugi je geopolitički, koji nacionalizam promatra kao posljedicu određenih geopolitičkih promjena. U našem slučaju nacionalizam se u svojoj najintenzivnijoj formi javlja kao posljedica raspadanja imperija koje su vladale ovim prostorima — od Otomanske, preko Austro-Ugarske pa do Sovjetske i komunizma kao svjetske ideologije. U okviru ovih općih geopolitičkih kretanja unutarnja dinamika nacionalizam se promatra kroz prizmu Simmel—Coserove teorije posljedica koje konflikt ima za unutarnju strukturu grupe. U skladu sa izloženim okvirom prognozira se budućnost nacionalizma u Hrvatskoj. Osnovni faktor koji djeluje na zatomljavanju Hrvatskog nacionalizma je integracija Europe. Kao što je u stvaranju Jugoslavije Europa predstavljala “opasnost” u smislu teritorijalnih aspiracija susjednih država tako danas takve opasnosti nema, već je ostala samo privlačnost, težnja za “uključivanjem”. Obrnuto, uvjeti povoljni za procvat nacionalizma bili bi zastoj u evropskoj integraciji, neki kontinuirani procesi vezani uz globalizaciju i posebno eventualno zaoštravanje na liniji Europa—SAD naspram Rusije.
Ključne riječi
nacionalizam; Hrvatska; teorija konflikta; geopolitika
Hrčak ID:
154066
URI
Datum izdavanja:
31.12.2001.
Posjeta: 2.045 *