Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Narav i uloga kamena mudracā u djelu Pretiosa margarita novella Petra Bona

Snježana Paušek-Baždar ; Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 247 Kb

str. 325-342

preuzimanja: 614

citiraj


Sažetak

Petar Bono je djelovao oko 1330. kao gradski liječnik u Puli, gdje je napisao svoje poznato djelo Pretiosa margarita novella (1330), prvi put tiskano u Veneciji 1546. U kasnijim stoljećima prevedeno je na više europskih jezika. Premda su se neki povjesničari znanosti (C. Crisciani, D. Grdenić) i C. G. Jung bavili ulogom i značenjem Bonova djela u europskoj znanosti, ono do danas nije potpuno protumačeno niti valorizirano. Na temelju tumačenja navedenih autora uvriježilo se mišljenje da je Petar Bono bio prvi alkemičar koji je otvorio religiozni, kršćanski pristup alkemiji. Štoviše, uvriježila se tvrdnja da je on poistovjetio narav i ulogu Isusa Krista s naravi i ulogom kamena mudracā. No, analiza Bonova djela pokazuje da ta tvrdnja ne stoji te da je Bono bio taj koji je razlikovao narav i ulogu Isusa Krista od one kamena mudracā, uglavnom u obzoru aristotelizma. Prema Bonu, kamen mudracā je skrutnuta živa, koja u sebi sadrži agens pretvorbe, a to je osobita vrsta sumpora kojem odgovara pojam topline (vatrena ili toplinska tvar).
Pokazano je da je novina u Bonovu tekstu, između ostalog, njegova potraga za određivanjem strukture materije. On je u već postojeću sumpor-živinu teoriju uveo više vrsta sumpora, od toga dvije vrste u sastav nesavršenih metala, te jednu, osobitu vrstu u sastav plemenitog zlata. Ta osobita vrsta sumpora, koju on naziva sumporno ulje (oleum sulphuris), određena je kao kreativna vatra unutar kamena mudracā, pa stoga djeluje kao agens pretvorbe metala na njihovom putu prema savršenom cilju – plemenitom zlatu. Pokazano je da Bonovo sumporno ulje ili kreativna vatra predstavlja unutarnju toplinu ili vatreni princip materijalnih, anorganskih tvari. Taj pojam se u kasnijim kemijskim teorijama o strukturi tvari razvija u hipotetsku tvar flogiston, a u 19. stoljeću u pojam energije.
Bono nije zanemario interes alkemijskog nauka i za nebeski, nematerijalni svijet. No, upozorio je da je spoznaja materije preduvjet za spoznaju cjelokupnog kozmosa. Čovjek najprije treba spoznati materiju »istinski i bez nedostatka«, pa će tek onda biti sposoban »za istinsko spoznavanje svih ostalih uzroka«.

Ključne riječi

Petar Bono; alkemija 14. stoljeća; kamen mudracā; sumpor; živa; zlato; pretvorba metalā

Hrčak ID:

154507

URI

https://hrcak.srce.hr/154507

Datum izdavanja:

18.2.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.338 *