Revija za sociologiju, Vol. 23 No. 1-2, 1992.
Kazalo
Neki aspekti potencijalnog odliva znanstvenika u inozemstvo
Branka Golub
; Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Referentni okvir istraživanja i polazište »mjerenja« budućeg odliva znanstvenika u inozemstvu bila je domicilna znanstvena zajednica i »presjek« namjera njenih djelatnika glede emigriranja, uhvaćen sredinom 1990. godine.
Analizom preliminarnih podataka utvrđena su četiri kruga znanstvenika i istraživača s obzirom (ne) spremnost ili (ne) namjeru odlaska u inozemstvo: (1) istraživači koji nemaju namjeru otići trajnije (ili stalno) živjeti i raditi u inozemstvo — 39,3%; (2) šira grupa potencijalnih emigranata, koju čine svi koji bar ponekad razmišljaju o odlasku ili su pak već donijeli odluku da to učine — 60,7%; uža grupa potencijalnih emigranata koji često razmišljaju o emigriranju ili su već donijeli odluku da odu — 23,3%, te napokon »sigurni« emigranti koji su odlučili otići i sada čekaju ili traže povoljnu priliku za odlazak ili su već pred samim odlaskom — 6,4%.
Motivi odlaska naših istraživača poklapaju se dijelom s davno uočenom i poznatom tendencijom da znanstvenici imaju neke svoje razloge odlaska — traže prvenstveno bolje uvjete rada i više šansi za napredovanje, afirmaciju i postignuća, a dijelom se potvrđuje i naša pretpostavka o kontaminiranosti ovih specifično »znanstveničkih« motiva čisto ekonomskim, materijalnim, pa i političkim razlozima odlaska. Krizno društveno okruženje nije moglo mimoići ni znanstvenu zajednicu čiji djelatnici, osim hendikepa lošeg položaja same matične djelatnosti (nedostatna oprema, manjak literature, novaca, kvalitetnih programa), sve više osjećaju i egzistencijalnu devastaciju, pa i osobnu i porodičnu ugroženost (male plaće, kronično nerješeno stanovanje, neperspektivnost).
Naše pretpostavke o povoljnom i poticajnom djelovanju kontakata s inozemnom znanstvenom zajednicom i drugim ljudima u inozemstvu (prijatelji, rođaci, kolege migranti iz zemlje ili kolege stranci) na spremnost za odlazak nisu se potvrdile, osim u nekim svojim segmentima (međunarodni projekti). Komunikacija i uključenost istraživača u međunarodnu znanstvenu zajednicu, kao djelomično ukinuće psihološkog zazora od nepoznatog i kao uspostavljen mogući kanal odlaska u inozemstvo, u našim rezultatima nije profunkcionirao iz, kako pretpostavljamo, generacijskog pomaka između onih koje poticajni impulsi i povoljne prilike dohvaćaju (afirmirani i stariji istraživači) i onih koji su iz nekog razloga spremni (ili primorani) da odu. Uz pretpostavku da je krizni trenutak društvenog okruženja dominantan moderator potencijalnog brain draina standardni se obrasci donošenja odluke zamjenjuju u većem broju slučajeva s represijom izbora i odluke nametnute globalnom situacijom, što narušava sve uobičajene klišeje.
Ključne riječi
Hrčak ID:
155011
URI
Datum izdavanja:
30.6.1992.
Posjeta: 858 *