Revija za sociologiju, Vol. 19 No. 1-2, 1988.
Izvorni znanstveni članak
Kontekst socijalne ekologije
Ivan Cifrić
; Filozofski fakultet, Zagreb
Sažetak
Autor u članku ukazuje na tendencijsko povećavanje interesa za ekološku i socijalnoekološku problematiku u znanosti, društvu i javnosti općenito. Interes je motiviran od najbanalnijih »pomodnosti« do zabrinutosti za sudbinu čovječanstva.
Porast interesa za ekološku problematiku otvara mogućnosti razvoja socijalne ekologije kao discipline. Njeno utemeljenje autor pokazuje u odnosima triju sistema: tehničkog, socijalnog j prirodnog. Iz njihove relativne samostalnosti ali i međuodnosa izvode se i tri pristupa: tehnologizam, antropocentrizam i naturalizam, kao i tri hipoteze: hipoteza tehnološkog suficita, socijalnog maksimuma i hipoteza ekološkog deficita. Za socijalnu ekologiju najznačajnija je hipoteza socijalnoekološkog optimuma. U tom kontekstu autor skicira i shvaćanja o socijalnoj ekologiji. Po jednima ona je posebna disciplina, po drugima nadznanost, a po trećima problemsko područje. Ona se shvaća kao sintetička znanost i kao integrativna znanost, iako je smatraju i hibridnom disciplinom.
Iz krize kompetentnosti disciplina može se izvesti socijalna ekologija kao disciplina, a iz tendencije globaliziranja problema izvodi se socijalno-ekološko područje istraživanja. Pod pritiskom ekološke krize socijalna ekologija tendira transformiranju od znanosti u pokret na bazi znanosti.
Ključne riječi
Hrčak ID:
155663
URI
Datum izdavanja:
30.6.1988.
Posjeta: 2.725 *