Revija za sociologiju, Vol. 19 No. 1-2, 1988.
Ostalo
Analiza kvalitativnog materijala
Dorwin P. Cartwright
Sažetak
Osnovni je cilj svake analize sadržaja pretvoriti pojavu (simbolično ponašanje ljudi) u znanstvenu činjenicu (podatak). Autor navodi četiri karakteristike koje mora imati znanstvena činjenica: 1) objektivnost i reproduktibilnost, 2) prikladnost za mjerenje i kvantifikaciju, 3) značaj za sistematsku teoriju, bilo »čistu« ili »primjenjenu«, i 4) svojstvo da se može generalizirati.
U konstruiranju nacrta istraživanja poželjno je slijediti šest faza, od kojih je, svaka niz međuzavisnih odluka. Za svaku od tih faza potrebno je kontrolirati nacrt koji se razvija, s obzirom na formalne zahtjeve znanstvenih činjenica. Evo tih faza ili koraka: 1) specificiranje potrebnih podataka, 2) izrada plana tabeliranja, 3) izrada kostura nacrta analize, 4) popunjavanje kategorija za svaku varijablu, 5) utvrditi proceduru za formiranje jedinica (enumeracije, registriranja, konteksta), i 6) isprobavanje nacrta istraživanja i procedure istraživanja jedinica na primjerku materijala.
Uspješna upotreba dobro razvijenog nacrta ovisi o izboru sposobnih kođera, njihovom treningu i nadzoru kodiranja. Iskustvo je pokazalo da, kada je tehnički dobro konstruirana, analiza sadržaja može biti od najveće koristi za istraživanje u društvenim znanostima. Uspješan istraživački projekat kombinirat će tehničku perfekciju s planom usmjerenim tako da dade odgovor na važne istraživačke probleme.
Ključne riječi
Hrčak ID:
155690
URI
Datum izdavanja:
30.6.1988.
Posjeta: 1.397 *