hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.13112/PC.2016.3

Kliničke karakteristike adolescenata s esencijalnom hipertenzijom

Helena Strizić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-4424-7609
Vesna Herceg Čavrak
Maja Batinica

Puni tekst: hrvatski, pdf (65 KB) str. 16-19 preuzimanja: 302* citiraj
APA 6th Edition
Strizić, H., Herceg Čavrak, V. i Batinica, M. (2016). Kliničke karakteristike adolescenata s esencijalnom hipertenzijom. Paediatria Croatica, 60 (1), 16-19. https://doi.org/10.13112/PC.2016.3
MLA 8th Edition
Strizić, Helena, et al. "Kliničke karakteristike adolescenata s esencijalnom hipertenzijom." Paediatria Croatica, vol. 60, br. 1, 2016, str. 16-19. https://doi.org/10.13112/PC.2016.3. Citirano 06.03.2021.
Chicago 17th Edition
Strizić, Helena, Vesna Herceg Čavrak i Maja Batinica. "Kliničke karakteristike adolescenata s esencijalnom hipertenzijom." Paediatria Croatica 60, br. 1 (2016): 16-19. https://doi.org/10.13112/PC.2016.3
Harvard
Strizić, H., Herceg Čavrak, V., i Batinica, M. (2016). 'Kliničke karakteristike adolescenata s esencijalnom hipertenzijom', Paediatria Croatica, 60(1), str. 16-19. https://doi.org/10.13112/PC.2016.3
Vancouver
Strizić H, Herceg Čavrak V, Batinica M. Kliničke karakteristike adolescenata s esencijalnom hipertenzijom. Paediatria Croatica [Internet]. 2016 [pristupljeno 06.03.2021.];60(1):16-19. https://doi.org/10.13112/PC.2016.3
IEEE
H. Strizić, V. Herceg Čavrak i M. Batinica, "Kliničke karakteristike adolescenata s esencijalnom hipertenzijom", Paediatria Croatica, vol.60, br. 1, str. 16-19, 2016. [Online]. https://doi.org/10.13112/PC.2016.3

Sažetak
Prevalencija primarne arterijske hipertenzije (AH) u djece je u porastu. Iako je hipertenzija u pedijatrijskoj dobi većinom asimptomatska, već se registriraju subkliničke promjene ciljnih organa. Cilj istraživanja je bio analizirati čimbenike rizika za AH i kliničke značajke adolescenata s primarnom hipertenzijom. Retrospektivno su analizirani podatci 153-oje bolesnika u dobi od 10 do 18 godina (117 M, 36 Ž) s dijagnozom primarne AH-a, hospitaliziranih u tercijarnoj zdravstvenoj ustanovi tijekom desetogodišnjeg razdoblja. Razdijeljeni su u tri skupine - djeca s prehipertenzijom, hipertenzijom I. stupnja (HT I.) i hipertenzijom II. stupnja (HT II.). Za statističku analizu primijenjen je Studentov t-test, razina značajnosti p<0,05. HT I. imalo je 27,5%, HT II. 65,4%, prehipertenziju 7,1% djece. Pozitivnu obiteljsku anamnezu za hipertenziju imalo je 89,8%, športski aktivnih bilo je 37,3%. Indeks tjelesne mase (ITM) iznad 95. centile imalo je 41,2%, iznad 30 kg/m2 18,9% ispitanika. Djeca s HT-om II. bila su deblja nego djeca s HT-om I. (p=0,005). U obje hipertenzivne skupine prevladava nepovoljniji, neopadajući obrazac tlaka “non dipper”. Hipertrofi ja lijeve klijetke bila je prisutna u 15% djece. Usporedbom laboratorijskih vrijednosti GUK-a, urata, ukupnog kolesterola i triglicerida između skupina s HT-om I. i HT-om II. nije nađena statistički značajna razlika. Steatozu jetre imalo je 5,9%, hipertenzivne promjene očne pozadine 1,6% ispitanika, oboje u skupini s HT-om II. Antihipertenzivna terapija je uvedena kod 20,3% pacijenata, većinom inhibitori angiotenzin-konvertirajućeg enzima. Značajan broj naših adolescenata s primarnom hipertenzijom je adipozan i ima pozitivnu obiteljsku anamnezu za hipertenziju. Prevencija hipertenzije trebala bi početi već u djetinjstvu.

Ključne riječi
hipertenzija, esencijalna; adolescenti

Hrčak ID: 156811

URI
https://hrcak.srce.hr/156811

[engleski]

Posjeta: 553 *