Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Psihosocijalni utjecaj dentalne estetike u adolescenata u Hrvatskoj: validacija i pouzdanost psihometrijskog instrumenta

Andrej Pavlić ; Katedra za ortodonciju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Zlatka Roksandić Vrančić ; Privatna ordinacija dentalne medicine Karlovac, Karlovac
Magda Trinajstić Zrinski ; Katedra za ortodonciju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Višnja Katić ; Katedra za ortodonciju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Stjepan Špalj ; Katedra za ortodonciju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka


Puni tekst: hrvatski pdf 729 Kb

str. 224-231

preuzimanja: 319

citiraj


Sažetak

Cilj: Upitnik psihosocijalnog utjecaja dentalne estetike (engl. psychometric impact of dental aesthetics questionnaire; PIDAQ) kreiran je za odrasle, a cilj ovog istraživanja bio je testirati njegovu primjenu i svojstva u adolescenata u Hrvatskoj. Ispitanici i metode: Psihometrijske karakteristike hrvatske verzije PIDAQ-a ispitane su na uzorku od 191 ispitanika (60 % djevojaka) dobi od 11 do 17 godina, koji su došli u ortodontsku ordinaciju radi pregleda ili terapije. Validacija je načinjena prema COSMIN kriterijima (engl. COnsensus-based Standards for the selection of health status Measurment Instruments). Intraoralno su procijenjeni Indeks kompleksnosti, ishoda i potreba (engl. Index of Complexity, Outcome and Need; ICON) i Indeks potrebe za ortodontskom terapijom (engl. Index of Orthodontic Treatment Need; IOTN). Za procjenu zbijenosti prije i poslije terapije korišten je Littleov indeks. Rezultati: Dimenzije PIDAQ-a pokazuju zadovoljavajuću unutarnju konzistentnost u adolescenata (α u rasponu od 0,81 za Estetsku zabrinutost (engl. Aesthetic Concern; AC) do 0,92 za Dentalno samopouzdanje (engl. Dental Self-Confidence; DSC); p < 0,001). Prosječne korelacije između čestica unutar svake dimenzije bile su u rasponu od 0,46 za Društveni utjecaj (engl. Social Impact; SI) do 0,64 za DSC. Spearmanove korelacije koje predstavljaju konvergentnu valjanost ukazuju da dimenzije upitnika mjere slični konstrukt kao zadovoljstvo izgledom zubi (u rasponu od r = 0,758 za DSC do -0,462 za SI; p < 0,001). Reproducibilnost reportiranja dimenzija PIDAQ-a u jednotjednom intervalu bez intervencije je visoka u rasponu 0,806 – 0,891 (p < 0,001). PIDAQ dimenzije sposobne su razlikovati adolescente s velikom potrebom za terapijom (IOTN DHC ≥ 4 i ICON ≥ 4) od onih bez potrebe ili s graničnom potrebom (p < 0,05). U ispitivanju prikladnosti dimenzije PIDAQ-a bile su sposobne detektirati promjene uzrokovane ispravljanjem nepravilnog položaja zubi (p < 0,001). Zaključak: Psihometrijska svojstva PIDAQ-a u adolescenata u Hrvatskoj slična su onima u odraslih, potvrđujući primjenu instrumenta i u adolescentskoj dobnoj skupini.

Ključne riječi

adolescent, dentalna estetika, malokluzija, psihometrija

Hrčak ID:

158516

URI

https://hrcak.srce.hr/158516

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 993 *