CREDERE I KREDIT: DVA SRODNA ILI SUPROTSTAVLJENA POJMA?

Skoči na glavni sadržaj

Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 37 No. 1, 2016.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.1.12

CREDERE I KREDIT: DVA SRODNA ILI SUPROTSTAVLJENA POJMA?

Gabrijela Mihelčić ; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
Emilia Mišćenić ; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

Puni tekst: hrvatski pdf 488 Kb

str. 317-365

preuzimanja: 1.589

APA 6th Edition

Mihelčić, G. i Mišćenić, E. (2016). CREDERE I KREDIT: DVA SRODNA ILI SUPROTSTAVLJENA POJMA?. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 37 (1), 317-365. https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.1.12

MLA 8th Edition

Mihelčić, Gabrijela i Emilia Mišćenić. "CREDERE I KREDIT: DVA SRODNA ILI SUPROTSTAVLJENA POJMA?." Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 37, br. 1, 2016, str. 317-365. https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.1.12. Citirano 19.11.2024.

Chicago 17th Edition

Mihelčić, Gabrijela i Emilia Mišćenić. "CREDERE I KREDIT: DVA SRODNA ILI SUPROTSTAVLJENA POJMA?." Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 37, br. 1 (2016): 317-365. https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.1.12

Harvard

Mihelčić, G., i Mišćenić, E. (2016). 'CREDERE I KREDIT: DVA SRODNA ILI SUPROTSTAVLJENA POJMA?', Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 37(1), str. 317-365. https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.1.12

Vancouver

Mihelčić G, Mišćenić E. CREDERE I KREDIT: DVA SRODNA ILI SUPROTSTAVLJENA POJMA?. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci [Internet]. 2016 [pristupljeno 19.11.2024.];37(1):317-365. https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.1.12

IEEE

G. Mihelčić i E. Mišćenić, "CREDERE I KREDIT: DVA SRODNA ILI SUPROTSTAVLJENA POJMA?", Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol.37, br. 1, str. 317-365, 2016. [Online]. https://doi.org/10.30925/zpfsr.37.1.12

Sažetak

Proučavajući ugovore o kreditu osigurane stvarnopravnim osiguranjima, a koji se u praksi većinom sklapaju u potrošačkim odnosno B2C odnosima, autorice u radu dolaze do spoznaja o mnogobrojnim problemima u hrvatskoj sudskoj praksi, ali i zakonodavstvu. Isti su primarno posljedica kompleksnog procesa usklađivanja izvornih nacionalnih odredaba s europskim acquisom u tom području, a koji pored ispravnog preuzimanja EU propisa u nacionalno zakonodavstvo zahtijeva i ispravnu primjenu i ujednačeno tumačenje harmo- niziranog nacionalnog prava sukladno istima. U tom smislu, poteškoće nastu- paju već samim određenjem ugovornih strana, odnosno glede pitanja tko je potrošač, a tko trgovac odnosno vjerovnik u B2C ugovorima o kreditu. Isti se nastavljaju u određenju predmeta ugovora, odnosno pronalaženju odgovora na pitanje, što je potrošački kredit te na kreditiranje čega se on točno odnosi. Nejasnoće postoje i o pitanju određenja bitnih sastojaka ugovora o potrošačkom kreditu, glede kojih jasne odgovore ne daje ni praksa Suda EU-a, niti domaća sudska praksa. Problemi postoje i u razumijevanju same dužnosti sudova i drugih primjenjivača prava o tumačenju i primjeni pozitivnoga nacionalnog prava sukladno acquisu odnosno u načinu provedbe iste dužnosti u praksi. Sva navedena pitanja dodatno se usložnjavaju kada su tražbine takvih kredita stvarnopravno osigurane. Imajući u vidu osobite poteškoće u tumačenju i praktičnoj primjeni harmoniziranih nacionalnih odredaba koje se odnose na potrošačko kreditiranje i pravo potrošača općenito, autorice u radu nastoje dati jasne i koncizne odgovore na brojna ključna pitanja o kojima ovisi ispravna primjena spomenutog zakonodavstva.

Ključne riječi

ugovor o kreditu; ugovor o potrošačkom kreditu; založno pravo; fiducijarno osiguranje; stambene nekretnine

Hrčak ID:

160659

URI

https://hrcak.srce.hr/160659

Datum izdavanja:

11.4.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.056 *