Izvorni znanstveni članak
SPOMENAR – TRADICIJSKI ŽANR SPONTANE KULTURE DJECE I MLADIH
Mirjana DURAN
Sažetak
Postfolklor ili takozvana tre}a kultura distancirana je od
slu`bene, elitne kulture, ali i od patrijarhalne seoske.
Kada je rije~ o tvorevinama iz ovoga kruga, stvaraoci i
prenosioci kojih su djeca i mladi, u Hrvatskoj nalazimo
gotovo neistra`en prostor. Spomenar se u tradiciji spontane
kulture djece i mladih u Hrvatskoj prenosi s generacije na
generaciju barem od devetnaestoga stolje}a. Cilj ovoga
rada bio je utvrditi što sve sadr`e spomenari, kada se
javljaju, kakva im je trajnost i u kakvu su odnosu sa
sli~nim tvorevinama u svijetu (Autograph Album,
Poesiealbum, Albom-pesennik). Koriste}i se metodom
analize sadr`aja, analizirali smo 108 spomenara izme|u
1874. i 2000. godine. Najstarije izdvojene stranice
spomenara potje~u iz prve polovice 19. stolje}a. Izme|u
1874. i 2000. godine spomenari imaju relativno stalnu
strukturu. Postoji stanovita sinteza likovnog i jezi~nog
izra`aja. Vode}e teme spomenarskih slikara jesu cvije}e,
jedrilice, krajolici i vedute, lijepi `enski i smiješni muški likovi.
Rabi se olovka, olovka u boji, tuš, tempera, vodene boje,
flomasteri. Govorne poruke u spomenarima jesu: osobne
netradicionalne poruke, govorne poruke preuzete iz
knji`evnosti te tradicionalne govorne poruke koje se prenose
s koljena na koljeno. Gra|u od 690 tradicionalnih
spomenarskih poruka razvrstali smo po tematskoj jezgri te
po odnosu prema temi. Tako dobivene kategorije dovode se
u relaciju s razvojno-psihološkom podlogom. Velika je
sli~nost s tvorevinama djece i mladih na engleskom, ruskom
i njema~kom govornom podru~ju.
Ključne riječi
Hrčak ID:
16173
URI
Datum izdavanja:
30.6.2004.
Posjeta: 6.024 *