APA 6th Edition Starčević, A. (2016). Govorimo hrvatski ili ’hrvatski’: standardni dijalekt i jezične ideologije u institucionalnom diskursu. Suvremena lingvistika, 42 (81), 67-103. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/161878
MLA 8th Edition Starčević, Anđel. "Govorimo hrvatski ili ’hrvatski’: standardni dijalekt i jezične ideologije u institucionalnom diskursu." Suvremena lingvistika, vol. 42, br. 81, 2016, str. 67-103. https://hrcak.srce.hr/161878. Citirano 26.02.2021.
Chicago 17th Edition Starčević, Anđel. "Govorimo hrvatski ili ’hrvatski’: standardni dijalekt i jezične ideologije u institucionalnom diskursu." Suvremena lingvistika 42, br. 81 (2016): 67-103. https://hrcak.srce.hr/161878
Harvard Starčević, A. (2016). 'Govorimo hrvatski ili ’hrvatski’: standardni dijalekt i jezične ideologije u institucionalnom diskursu', Suvremena lingvistika, 42(81), str. 67-103. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/161878 (Datum pristupa: 26.02.2021.)
Vancouver Starčević A. Govorimo hrvatski ili ’hrvatski’: standardni dijalekt i jezične ideologije u institucionalnom diskursu. Suvremena lingvistika [Internet]. 2016 [pristupljeno 26.02.2021.];42(81):67-103. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/161878
IEEE A. Starčević, "Govorimo hrvatski ili ’hrvatski’: standardni dijalekt i jezične ideologije u institucionalnom diskursu", Suvremena lingvistika, vol.42, br. 81, str. 67-103, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/161878. [Citirano: 26.02.2021.]
Sažetak Govorimo hrvatski serija je unaprijed snimljenih jezičnih savjeta koji se emitiraju na Prvome
programu Hrvatskoga radija. U njoj profesionalni lingvisti i filolozi predstavljaju jezične
’probleme’ te ’savjetuju’ slušatelje kako da ’poboljšaju’ svoje znanje i proizvodnju. Ovaj rad
nastoji odgovoriti na tri pitanja: 1) je li pristup gra|i znanstveno utemeljen, 2) propagira
li emisija ideologiju standardnoga jezika (Milroy 2001) i 3) može li se emisija nekritički
koristiti u podučavanju hrvatskoga jezika? Rezultati istraživanja pokazuju da se u emisiji
promiču 1) lingvistički neutemeljene analize, 2) jezični purizam kao znanstven pristup,
3) nepotrebna rigidnost glede minimalnih varijacija, 4) stigmatizacija jezičnih promjena,
5) nevidljivost nestandardnih varijeteta bliskih standardu, 6) poistovjećivanje cijeloga
hrvatskog jezika sa standardnim dijalektom te 7) nerealni, umjetno konstruirani problemi.
Rezultati upućuju na veliku prisutnost ideologije standardnoga jezika i na zaključak da bi
se pristup u emisiji trebao znatno promijeniti kako bi se učenicima i ostalim govornicima
realnije predstavio i hrvatski standardni dijalekt i hrvatski jezik u svojoj ukupnosti.