hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

KRETANJE BROJA REZIDENCIJALNOGA (BORAVEĆEG) STANOVNIŠTVA HRVATSKE U 20. STOLJEĆU

Jakov GELO

Puni tekst: hrvatski, pdf (151 KB) str. 653-673 preuzimanja: 566* citiraj
APA 6th Edition
GELO, J. (2004). KRETANJE BROJA REZIDENCIJALNOGA (BORAVEĆEG) STANOVNIŠTVA HRVATSKE U 20. STOLJEĆU. Društvena istraživanja, 13 (4-5 (72-73)), 653-673. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/16232
MLA 8th Edition
GELO, Jakov. "KRETANJE BROJA REZIDENCIJALNOGA (BORAVEĆEG) STANOVNIŠTVA HRVATSKE U 20. STOLJEĆU." Društvena istraživanja, vol. 13, br. 4-5 (72-73), 2004, str. 653-673. https://hrcak.srce.hr/16232. Citirano 30.09.2020.
Chicago 17th Edition
GELO, Jakov. "KRETANJE BROJA REZIDENCIJALNOGA (BORAVEĆEG) STANOVNIŠTVA HRVATSKE U 20. STOLJEĆU." Društvena istraživanja 13, br. 4-5 (72-73) (2004): 653-673. https://hrcak.srce.hr/16232
Harvard
GELO, J. (2004). 'KRETANJE BROJA REZIDENCIJALNOGA (BORAVEĆEG) STANOVNIŠTVA HRVATSKE U 20. STOLJEĆU', Društvena istraživanja, 13(4-5 (72-73)), str. 653-673. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/16232 (Datum pristupa: 30.09.2020.)
Vancouver
GELO J. KRETANJE BROJA REZIDENCIJALNOGA (BORAVEĆEG) STANOVNIŠTVA HRVATSKE U 20. STOLJEĆU. Društvena istraživanja [Internet]. 2004 [pristupljeno 30.09.2020.];13(4-5 (72-73)):653-673. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/16232
IEEE
J. GELO, "KRETANJE BROJA REZIDENCIJALNOGA (BORAVEĆEG) STANOVNIŠTVA HRVATSKE U 20. STOLJEĆU", Društvena istraživanja, vol.13, br. 4-5 (72-73), str. 653-673, 2004. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/16232. [Citirano: 30.09.2020.]

Sažetak
U ~lanku u kojem analiziramo ukupno stanovni{tvo Hrvatske od
1900. do 2001. pojam "ukupan broj stanovnika" podrazumijeva
"stvarno borave}e stanovni{tvo", odnosno rezidencijalno stanovni{
tvo Hrvatske. ^injenica koju treba istaknuti jest da se u 18.
stolje}u broj stanovnika na dana{njem prostoru Hrvatske pove-
}ao 2,5 puta (1700. imali smo 644.500, a 1800. godine
1.595.143 stanovnika), a u 19. stolje}u udvostru~io (indeks
198,2), dok je izme|u 1900. i 2001. pove}anje broja rezidencijalnoga
stanovni{tva Hrvatske iznosilo 33% (ili 32,86%). Osim
tradicionalno emigracijske Irske, od 45 europskih zemalja, ~lanica
Vije}a Europe, ne znam drugu dr`avu (ne ra~unaju}i one
"minijaturne" povr{inom i brojem stanovnika) koja je u 20. stolje}
u imala tako blag porast vlastita stanovni{tva! I Italija, i Danska,
i [vedska, i Slovenija, i Francuska, i .... mnoge druge imale
su "barem" 50 postotno pove}anje ukupnoga rezidencijalnog
stanovni{tva izme|u 1900. i 2000. godine! Uz navedeno, po
posljedicama je vrlo va`no i me|upopisno razdoblje od 1961.
do 1971. u kojem je od vi{e stotina tisu}a prirodnoga prirasta u
Hrvatskoj ostalo tek deset tisu}a. Tada poticanom "privremenom"
radnom emigracijom, Hrvatska je izme|u 1961. i 1971. preko
svojih granica izgubila 96,3% prirodnoga prirasta ili 258.469
osoba kroz negativnu migracijsku bilancu! Tada je iz hrvatske populacije
definitivno nestalo 6,2% stanovni{tva. Ni tada, a mnogi
ni danas, nisu (bili) svjesni {to je zna~io gubitak toga stanovni-
{tva, {to se u Hrvatskoj rodilo, odraslo, {kolovalo i napustilo Hrvatsku
upravo u desetlje}u 1961. – 1971. To je svakako jedan
od glavnih sukrivaca prirodne, generacijske i stvarne depopulacije
koja }e se najvjerojatnije nastaviti i u prvoj polovici 21. stolje}a.

Hrčak ID: 16232

URI
https://hrcak.srce.hr/16232

[engleski] [njemački]

Posjeta: 1.624 *