Izvorni znanstveni članak
Mogućnost uporabe samoniklih vodenih i močvarnih biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda
Zvjezdana Stančić
orcid.org/0000-0002-6124-811X
; Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Lucija Baić
; Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Valentina Kraš
; Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Biljni uređaji omogućavaju ekološki i ekonomski isplativ način pročišćavanjamanjih količina otpadnih voda. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja, ali i mogućnosti za izgradnju novih. Rade na principu prirodnih eutrofnih vodenih ekosustava. Organske i hranjive tvari glavna su onečišćivala u većini otpadnih voda. Mikroorganizmi i biljke preuzimaju te tvari i proizvode biomasu te na taj način sudjeluju u pročišćavanju vode. Od biljnih vrsta, u Hrvatskoj najčešće se koristi trska, a rijetko neke druge vrste. Suprotno tome, hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati mogućnosti korištenja većeg broja samoniklih biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Odabrano je 80 vrsta koje rastu na močvarnim i vodenim staništima s različitim ekološkim uvjetima. Biljne vrste su analizirane s obzirom na pripadnost skupini vodenih ili močvarnih vrsta, visinu biljaka, dubinu korijena te prilagodbe na ekološke čimbenike okoliša koje su izražene pomoću ekoloških indeksa (za svjetlost, temperaturu, kontinentalnost, vlagu, reakciju supstrata, hranjive tvari, salinitet). Rezultati su pokazali da biljne vrste imaju vrlo različita svojstva te se mogu koristiti u biljnim uređajima s vrlo različitim i specifičnim tehnološkim zahtjevima. Na primjer, za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koje sadrže velike količine organskih i hranjivih tvari, koje su približno neutralne reakcije, u uvjetima kontinentalne klime, pogodne su biljke kao što su trska (Phragmites australis (Cav.) Steud.); širokolisni rogoz (Typha latifolia L.), jezerski oblić (Scirpus lacustris L.), velika pirevina (Glyceria maxima (Hartm.) Holmb.), trstasti blještac (Phalaris arundinacea L.), razgranjeni ježinac (Sparganium erectum L.),žuta perunika (Iris pseudacorus L.), klasasti krocanj (Myriophyllum spicatum L.), mala vodena leća (Lemna minor L.), podvodna vodena leća (Lemna trisulca L.) i druge. U uređajima se može koristiti jedna i više vrsta. Moguće prednosti korištenja većeg broja biljnih vrsta su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda, predstavljaju zamjenska vodena i močvarna staništa za biljne i životinjske vrste te pridonose estetskoj vrijednosti krajobraza.
Ključne riječi
Makrofiti; pročišćavanje vode; Hrvatska
Hrčak ID:
162339
URI
Datum izdavanja:
4.7.2016.
Posjeta: 2.611 *