hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene

Silivja Zeman ; Bioinstitut d.o.o.
Goran Fruk ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za voćarstvo
Tomislav Jemrić ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za voćarstvo

Puni tekst: hrvatski, pdf (109 KB) str. 52-59 preuzimanja: 266* citiraj
APA 6th Edition
Zeman, S., Fruk, G. i Jemrić, T. (2011). Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene. Glasnik Zaštite Bilja, 34 (4), 52-59. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/163235
MLA 8th Edition
Zeman, Silivja, et al. "Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene." Glasnik Zaštite Bilja, vol. 34, br. 4, 2011, str. 52-59. https://hrcak.srce.hr/163235. Citirano 12.11.2019.
Chicago 17th Edition
Zeman, Silivja, Goran Fruk i Tomislav Jemrić. "Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene." Glasnik Zaštite Bilja 34, br. 4 (2011): 52-59. https://hrcak.srce.hr/163235
Harvard
Zeman, S., Fruk, G., i Jemrić, T. (2011). 'Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene', Glasnik Zaštite Bilja, 34(4), str. 52-59. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/163235 (Datum pristupa: 12.11.2019.)
Vancouver
Zeman S, Fruk G, Jemrić T. Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene. Glasnik Zaštite Bilja [Internet]. 2011 [pristupljeno 12.11.2019.];34(4):52-59. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/163235
IEEE
S. Zeman, G. Fruk i T. Jemrić, "Alelopatski odnosi biljaka: pregled djelujućih čimbenika i mogućnost primjene", Glasnik Zaštite Bilja, vol.34, br. 4, str. 52-59, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/163235. [Citirano: 12.11.2019.]
Puni tekst: engleski, pdf (109 KB) str. 59-59 preuzimanja: 399* citiraj
APA 6th Edition
Zeman, S., Fruk, G. i Jemrić, T. (2011). Allelopathic plant relations: review of affecting factors and possible application. Glasnik Zaštite Bilja, 34 (4), 59-59. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/163235
MLA 8th Edition
Zeman, Silivja, et al. "Allelopathic plant relations: review of affecting factors and possible application." Glasnik Zaštite Bilja, vol. 34, br. 4, 2011, str. 59-59. https://hrcak.srce.hr/163235. Citirano 12.11.2019.
Chicago 17th Edition
Zeman, Silivja, Goran Fruk i Tomislav Jemrić. "Allelopathic plant relations: review of affecting factors and possible application." Glasnik Zaštite Bilja 34, br. 4 (2011): 59-59. https://hrcak.srce.hr/163235
Harvard
Zeman, S., Fruk, G., i Jemrić, T. (2011). 'Allelopathic plant relations: review of affecting factors and possible application', Glasnik Zaštite Bilja, 34(4), str. 59-59. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/163235 (Datum pristupa: 12.11.2019.)
Vancouver
Zeman S, Fruk G, Jemrić T. Allelopathic plant relations: review of affecting factors and possible application. Glasnik Zaštite Bilja [Internet]. 2011 [pristupljeno 12.11.2019.];34(4):59-59. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/163235
IEEE
S. Zeman, G. Fruk i T. Jemrić, "Allelopathic plant relations: review of affecting factors and possible application", Glasnik Zaštite Bilja, vol.34, br. 4, str. 59-59, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/163235. [Citirano: 12.11.2019.]

Sažetak
Alelopatija je kemijska interakcija između dvaju biljaka koja se ostvaruje putem specifičnih kemijskih spojeva - alelokemikalija. Osim kao odnos između biljaka, alelopatija postoji i kao odnos mikrob-mikrob, biljka-insekt, biljka-mikrob ili biljka-biljojed. Alelokemikalije se iz biljke koja ih sintetizira oslobađaju na četiri načina, a biljka na koju alelokemikalije djeluju upija ih preko korijena. Prvi je način u obliku plinova koji se oslobađaju iz lišća. Drugi je način ispiranje alelokemikalija s lišća ili stabljike za vrijeme kiše, rose, magle i snijega. Treći je način izlučivanje alelokemikalija iz korijena. Četvrti je način putem razgradnje biljnih ostataka, pri čemu alelokemikalije dospijevaju u rizosferu. Alelokemikalije se u biljci nalaze u obliku vodotopivih glikozida i mogu se podijeliti u nekoliko skupina: antibiotici, fitoncidi, marazmini i kolini. One se razlikuju po kemijskom sastavu, načinu djelovanja i vrsti organizama na koje djeluju. Njihovo izlučivanje je reakcija biljke na okolišne parametre, prisutnost kompetitora i herbivore, odnosno stres u bilo kojem obliku. Jedan od glavnih ciljeva alelopatskih istraživanja je primjena alelokemikalija kao dodatne mjere borbe protiv korova i biljnih štetočina kao što su nematode radi smanjenja uporabe sintetičkih pesticida i smanjenja njihovog negativnog utjecaja na okoliš.

Ključne riječi
alelokemikalije; kemijski signali; herbicidni učinak; nematocidni učinak; stres

Hrčak ID: 163235

URI
https://hrcak.srce.hr/163235

[engleski]

Posjeta: 955 *