hrcak mascot   Srce   HID

Starohrvatska prosvjeta, Vol.III No.40 Kolovoz 2013.

Izvorni znanstveni članak

Dva teksta iz sredine 14. stoljeća. Prilog poznavanju „društvenog znanja“ u Hrvatskom Kraljevstvu

Mladen Ančić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-6888-3626 ; Sveučilište u Zadru Odjel za povijest umjetnosti

Puni tekst: hrvatski, pdf (546 KB) str. 155-199 preuzimanja: 207* citiraj
APA 6th Edition
Ančić, M. (2013). Dva teksta iz sredine 14. stoljeća. Prilog poznavanju „društvenog znanja“ u Hrvatskom Kraljevstvu. Starohrvatska prosvjeta, III (40), 155-199. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/164151
MLA 8th Edition
Ančić, Mladen. "Dva teksta iz sredine 14. stoljeća. Prilog poznavanju „društvenog znanja“ u Hrvatskom Kraljevstvu." Starohrvatska prosvjeta, vol. III, br. 40, 2013, str. 155-199. https://hrcak.srce.hr/164151. Citirano 17.10.2018.
Chicago 17th Edition
Ančić, Mladen. "Dva teksta iz sredine 14. stoljeća. Prilog poznavanju „društvenog znanja“ u Hrvatskom Kraljevstvu." Starohrvatska prosvjeta III, br. 40 (2013): 155-199. https://hrcak.srce.hr/164151
Harvard
Ančić, M. (2013). 'Dva teksta iz sredine 14. stoljeća. Prilog poznavanju „društvenog znanja“ u Hrvatskom Kraljevstvu', Starohrvatska prosvjeta, III(40), str. 155-199. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/164151 (Datum pristupa: 17.10.2018.)
Vancouver
Ančić M. Dva teksta iz sredine 14. stoljeća. Prilog poznavanju „društvenog znanja“ u Hrvatskom Kraljevstvu. Starohrvatska prosvjeta [Internet]. 19.08.2013. [pristupljeno 17.10.2018.];III(40):155-199. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/164151
IEEE
M. Ančić, "Dva teksta iz sredine 14. stoljeća. Prilog poznavanju „društvenog znanja“ u Hrvatskom Kraljevstvu", Starohrvatska prosvjeta, vol.III, br. 40, str. 155-199, kolovoz 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/164151. [Citirano: 17.10.2018.]

Sažetak
Autor u raspravi raščlanjuje dva kratka narativna teksta anonimnih
autora nastala sredinom 14. stoljeća u dvjema sličnim institucijama,
splitskome i zagrebačkom kaptolu. Tekstove definira kao primjere još
uvijek nerazvijene vještine „diskurzivne pismenosti“ te ih tretira ne kao
izravna vrela za poznavanje „povijesnih činjenica“, nego kao „prozor“
u misaoni svijet njihovih autora i njihova društvenoga okruženja. U tome
sklopu raščlanjuje okolnosti djelovanja dvaju kaptola, njihove odnose s
društvenim okruženjem i načine na koje su bili uklopljeni u život svojih
društvenih zajednica. Kroz raščlambu odabranih tekstova, oslonjenu i
na druge suvremene tekstove (kako one narativne tako i one u formi
službenih dokumenata), pokušava pokazati u kojoj su mjeri njihovi autori
pri pisanju svojih tekstova crpjeli nazore i shvaćanja iz sredina u kojima
su inače živjeli i djelovali. Raščlambompokazuje kako su okolnosti djelovanja kaptola (zagrebačkoga kao uporišta kraljevskoga autoriteta i ideologije koja se producirala u političkome središtu, kraljevskome dvoru, i
splitskoga kao institucije vezane uz oblikovanje autonomnoga političkog
organizma u južnim dijelovima Hrvatskoga Kraljevstva u posljednjim
desetljećima 13. i prvoj polovini 14. stoljeća) utjecale na oblikovanje informacija koje su autori ugradili u svoje kratke, ali u tome smislu izvanredno važne tekstove.

Ključne riječi
srednji vijek; etnički diskurs; lokalno znanje; nacionalni diskurs

Hrčak ID: 164151

URI
https://hrcak.srce.hr/164151

[engleski]

Posjeta: 422 *