hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Europeizacija javne uprave i načelo otvorenosti

Petra Đurman ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagreb, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (335 KB) str. 342-373 preuzimanja: 392* citiraj
APA 6th Edition
Đurman, P. (2016). Europeizacija javne uprave i načelo otvorenosti. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, VII (1), 342-373. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/164176
MLA 8th Edition
Đurman, Petra. "Europeizacija javne uprave i načelo otvorenosti." Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. VII, br. 1, 2016, str. 342-373. https://hrcak.srce.hr/164176. Citirano 18.06.2019.
Chicago 17th Edition
Đurman, Petra. "Europeizacija javne uprave i načelo otvorenosti." Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske VII, br. 1 (2016): 342-373. https://hrcak.srce.hr/164176
Harvard
Đurman, P. (2016). 'Europeizacija javne uprave i načelo otvorenosti', Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, VII(1), str. 342-373. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/164176 (Datum pristupa: 18.06.2019.)
Vancouver
Đurman P. Europeizacija javne uprave i načelo otvorenosti. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske [Internet]. 2016 [pristupljeno 18.06.2019.];VII(1):342-373. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/164176
IEEE
P. Đurman, "Europeizacija javne uprave i načelo otvorenosti", Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol.VII, br. 1, str. 342-373, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/164176. [Citirano: 18.06.2019.]

Sažetak
Otvorenost javne uprave, koja uključuje njenu vidljivost i dostupnost građanima, ali i mogućnost sudjelovanja građana u donošenju odluka, formuliranju politika i propisa, jedno je od temeljnih načela europskoga upravnog prostora. Europska unija prepoznaje otvorenost kao jedno od temeljnih načela funkcioniranja institucija na europskoj razini te potiče zemlje članice i kandidatkinje na usvajanje i ostvarivanje otvorenosti u upravnoj praksi, uglavnom putem mehanizama mekog prava. U Hrvatskoj su procesi europeizacije započeli početkom 2000-ih, a u sklopu brojnih prilagodbi javne uprave, došlo je do napretka u ostvarivanju transparentnosti i otvorenosti javne uprave, posebno u završnim fazama procesa pristupanja u članstvo Europske unije. Pitanje otvorenosti javne uprave prepoznato je kao važan preventivni mehanizam unutar antikorupcijske politike, zbog čega je postalo dijelom europske politike kondicionalnosti. Premda su mehanizmi za ostvarivanje otvorenosti brojni, jedan od najčešćih su javne konzultacije ili savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Provođenje javnih konzultacija predmet je regulacije na europskoj razini. Praksa Europskog suda, preporuke Europske komisije i naglašavanje suradnje i razmjene dobre prakse, bez nametanja konkretnih obvezujućih pravila, upućuje na područje tzv. horizontalne europeizacije i dominaciju mekog prava. U Hrvatskoj je provođenje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću regulirano prvenstveno Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 85/15) te drugim zakonima i propisima. U normativnom pogledu, napredak je ostvaren 2009. donošenjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. U pogledu implementacije, međutim, napretka nije bilo sve do izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama 2013. i ustanovljavanja institucionalnog mehanizma za provođenje zakonskih odredbi. Usprkos tome, provedbu savjetovanja obilježavaju brojne manjkavosti, posebice na lokalnoj i regionalnoj razini, te u slučaju širokog spektra zakonom definiranih tijela javne vlasti.

Ključne riječi
javna uprava; otvorenost; europeizacija; Europska unija; Hrvatska; savjetovanje sa zainteresiranom javnošću; implementacija savjetovanja sa zainteresiranom javnošću

Hrčak ID: 164176

URI
https://hrcak.srce.hr/164176

[engleski]

Posjeta: 728 *