Izvorni znanstveni članak

UPOTREBA I PREPOZNAVANJE ANTONOMAZIJA – USPOREDBA MLAĐIH I STARIJIH GOVORNIKA

Ana Grgić ; Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Davor Nikolić ; Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U antičkoj se retorici i poetici terminom antonomazije označavala zamjena vlastitoga imena apelativom, epitetom ili perifrazom. Od 17. stoljeća, pod utjecajem nizozemskoga retoričara Gerardusa Vossiusa, antonomazija se shvaća i kao zamjena apelativa ili skupa određenih osobina vlastitim imenom. Ova novija podvrsta naziva se stoga i vosijanskom antonomazijom, za razliku od tzv. prave ili antičke. Antonomazije se grade na imenima mitoloških, povijesnih, biblijskih i književnih osoba ili mjesta (vlastitih imena općenito). U novije je vrijeme veliko izvorište i popularna kultura (film, televizija, šport, glazba). Vosijanske antonomazije nerijetko postaju frazemima, a njihova dugotrajna upotreba može stvoriti leksikalizirane antonomazije (eponime). Ovo je istraživanje željelo utvrditi sličnosti i razlike u upotrebi obaju tipova antonomazija kod govornika starije i mlađe dobi. Ispitivanje je provedeno s pomoću upitnika koji se sastojao od triju testova. Potvrđena je pretpostavka o generacijskim razlikama u upotrebi i prepoznavanju suvremenih, ali i sličnostima kod biblijskih imena, te je utvrđena veza između stupnja školovanja i
prepoznavanja povijesno-mitoloških antonomazija.

Ključne riječi

retorika; trop; antonomazija; frazem; eponim

Hrčak ID:

166103

URI

https://hrcak.srce.hr/166103

Datum izdavanja:

1.3.2011.

Posjeta: 1.111 *