hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.17234/SocEkol.24.2.5

Kultura pamćenja i prostor grada. Prilog arhitektonskim i urbanističkim tumačenjima od Ruskina do postmodernizma

Mateo Žanić ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Puni tekst: hrvatski, pdf (164 KB) str. 173-190 preuzimanja: 197* citiraj
APA 6th Edition
Žanić, M. (2015). Kultura pamćenja i prostor grada. Prilog arhitektonskim i urbanističkim tumačenjima od Ruskina do postmodernizma. Socijalna ekologija, 24 (2-3), 173-190. https://doi.org/10.17234/SocEkol.24.2.5
MLA 8th Edition
Žanić, Mateo. "Kultura pamćenja i prostor grada. Prilog arhitektonskim i urbanističkim tumačenjima od Ruskina do postmodernizma." Socijalna ekologija, vol. 24, br. 2-3, 2015, str. 173-190. https://doi.org/10.17234/SocEkol.24.2.5. Citirano 03.08.2020.
Chicago 17th Edition
Žanić, Mateo. "Kultura pamćenja i prostor grada. Prilog arhitektonskim i urbanističkim tumačenjima od Ruskina do postmodernizma." Socijalna ekologija 24, br. 2-3 (2015): 173-190. https://doi.org/10.17234/SocEkol.24.2.5
Harvard
Žanić, M. (2015). 'Kultura pamćenja i prostor grada. Prilog arhitektonskim i urbanističkim tumačenjima od Ruskina do postmodernizma', Socijalna ekologija, 24(2-3), str. 173-190. https://doi.org/10.17234/SocEkol.24.2.5
Vancouver
Žanić M. Kultura pamćenja i prostor grada. Prilog arhitektonskim i urbanističkim tumačenjima od Ruskina do postmodernizma. Socijalna ekologija [Internet]. 2015 [pristupljeno 03.08.2020.];24(2-3):173-190. https://doi.org/10.17234/SocEkol.24.2.5
IEEE
M. Žanić, "Kultura pamćenja i prostor grada. Prilog arhitektonskim i urbanističkim tumačenjima od Ruskina do postmodernizma", Socijalna ekologija, vol.24, br. 2-3, str. 173-190, 2015. [Online]. https://doi.org/10.17234/SocEkol.24.2.5

Sažetak
U radu se analiziraju načini na koje se u razdoblju od sredine devetnaestog do početka dvadeset i prvog stoljeća razmatralo pitanje relevantnosti pamćenja gradske prošlosti za arhitektonsko i urbanističko oblikovanje grada. Pritom se rekonstruiraju tri koncepcije pamćenja grada u kojima se daju različiti odgovori na pitanja o primjerenom načinu prenošenja prošlosti u gradu te značaju takvog prenošenja. Ovi pristupi su kulturalistički, neoracionalistički i postmodernistički. Kulturalistički pristup, razvijen prvenstveno u djelu Johna Ruskina, javio se kao reakcija na procese industrijalizacije i restauracije starina. Neoracionalistički pokret, uočljiv u djelima Alda Rossia i Léona Kriera, može se tumačiti kao protest protiv komercijalizacije prostora. Napokon, postmodernistička pozicija gradi se oko težnji za oblikovanjem višedimenzionalnog i višeznačnog prostora. Zaključuje se da pitanje pamćenja grada u ovim pristupima zadobiva različit značaj koji ovisi o različitom koncipiranju odnosa društva, prostora i prošlosti. Drži se, također, da navedene koncepcije mogu biti korisne u koncipiranju istraživanja koja bi se bavila recepcijom sjećanja, odnosno vrednovanjem različitih aspekata sjećanja različitih gradskih populacija.

Ključne riječi
John Ruskin; kultura pamćenja; moderni grad; neoracionalizam; postmodernizam

Hrčak ID: 168533

URI
https://hrcak.srce.hr/168533

[engleski] [njemački]

Posjeta: 413 *