Stručni rad

Zaštita krumpira od korova

Klara Barić orcid.org/0000-0002-1341-8954 ; Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za herbologiju
Zvonimir Ostojić orcid.org/0000-0002-1341-8954 ; Agronomski fakultet Zagreb, Zavod za herbologiju

Sažetak

Krumpir se u Hrvatskoj tradicionalno uzgaja u kontinentalnom ali i u priobalnom području i na otocima. Najčešće se uzgaja sadnjom u humke, rjeđe sadnjom u ravno tlo. Kultivacijom na razne načine, naročito zakašnjelom kultivacijom, može se štetiti formiranju gomolja, što može utjecati na prinos. Iako je krumpir relativno dobar kompetitor, jaka zakorovljenost znatno utječe na prinos i veličinu gomolja. Prinos je izravno ovisan o vremenu nicanja korova. Ranoničući nesuzbijeni korovi jako utječu na prinos. Korovi također utječu na veličinu gomolja, ali ometaju i njihovo vađenje. U posljednje vrijeme borba protiv korova sve više se svodi na primjenu herbicida.
Korovi trajnice osjak, slak, štavelj i pirika velik su problem. Jednogodišnje trave, muhari i koštan, te jednogodišnje širokolisne vrste: loboda, šćir, dvornici, ambrozija, crna pomoćnica, česti su korovi u krumpiru.
Zemljišni rezidualni herbicid metribuzin najviše se koristi. Slične učinke postiže i linuron. Redovito se koriste u kombinacijama s pendimetalinom ili dimetenamidom. Ostali pre-emergence herbicidi manje se koriste.
Od post-emergence herbicida protiv širokolisnih jednogodišnjih korova koristi se bentazon. Rimsulfuron djeluje na obje skupine korova. Suzbija i neke trajnice. Protiv jednogodišnjih i višegodišnjih trava odlično djeluju svi ariloksifenoksi propionati i cikloheksadinoni.

Ključne riječi

krumpir; korovi; suzbijanje korova

Hrčak ID:

169008

URI

https://hrcak.srce.hr/169008

Datum izdavanja:

1.5.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.977 *