hrcak mascot   Srce   HID

Klinička psihologija, Vol.8 No.2 Prosinac 2015.

Pregledni rad

Rana dijagnostika poremećaja iz autističnog spektra - Teorija, istraživanja i praksa

Maja Cepanec   ORCID icon orcid.org/0000-0003-4246-0294 ; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Sanja Šimleša ; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb, Hrvatska
Jasmina Stošić ; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 203-224 preuzimanja: 1.136* citiraj
APA 6th Edition
Cepanec, M., Šimleša, S. i Stošić, J. (2015). Rana dijagnostika poremećaja iz autističnog spektra - Teorija, istraživanja i praksa. Klinička psihologija, 8 (2), 203-224. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/169751
MLA 8th Edition
Cepanec, Maja, et al. "Rana dijagnostika poremećaja iz autističnog spektra - Teorija, istraživanja i praksa." Klinička psihologija, vol. 8, br. 2, 2015, str. 203-224. https://hrcak.srce.hr/169751. Citirano 22.09.2018.
Chicago 17th Edition
Cepanec, Maja, Sanja Šimleša i Jasmina Stošić. "Rana dijagnostika poremećaja iz autističnog spektra - Teorija, istraživanja i praksa." Klinička psihologija 8, br. 2 (2015): 203-224. https://hrcak.srce.hr/169751
Harvard
Cepanec, M., Šimleša, S., i Stošić, J. (2015). 'Rana dijagnostika poremećaja iz autističnog spektra - Teorija, istraživanja i praksa', Klinička psihologija, 8(2), str. 203-224. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/169751 (Datum pristupa: 22.09.2018.)
Vancouver
Cepanec M, Šimleša S, Stošić J. Rana dijagnostika poremećaja iz autističnog spektra - Teorija, istraživanja i praksa. Klinička psihologija [Internet]. 21.12.2015. [pristupljeno 22.09.2018.];8(2):203-224. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/169751
IEEE
M. Cepanec, S. Šimleša i J. Stošić, "Rana dijagnostika poremećaja iz autističnog spektra - Teorija, istraživanja i praksa", Klinička psihologija, vol.8, br. 2, str. 203-224, prosinac 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/169751. [Citirano: 22.09.2018.]

Sažetak
autističnog spektra (PAS) u cijelom svijetu, što je rezultiralo i pojačanim interesom stručnjaka, znanstvenika i šire javnosti za ovaj poremećaj. Noviji podaci pokazuju da je učestalost ovog poremećaja veća od 1:100. Dob dijagnosticiranja PAS-a se snižava, te je standard kojem se teži postavljanje dijagnoze u predškolskom razdoblju, po
mogućnosti i tijekom prve tri godine života. Novija istraživanja upućuju na relativno visoku pouzdanost dijagnoze kad se ona postavlja nakon navršenih 18 mjeseci (mentalne) dobi djeteta. Još uvijek ne postoji biomedicinski marker ovog poremećaja, te se dijagnoza postavlja isključivo na temelju bihevioralnih (ponašajnih) odstupanja opisanih u dijagnostičkim priručnicima (DSM ili MKB), koji su se kroz povijest relativno često mijenjali. U ovom radu prikazana su suvremena istraživanja o dijagnostici PAS-a vezana uz dijagnostičke kriterije i implikacije njihovih povijesnih promjena,
dob postavljanja dijagnoze, područja procjene te mjerni instrumentarij. Jednako tako, sagledani su nedostaci u osnovnim preduvjetima rane dijagnostike PAS-a u Republici
Hrvatskoj, te moguće implikacije takvog neodrživog sustava za kliničku praksu i provođenje znanstvenih istraživanja u našoj zemlji.

Ključne riječi
poremećaji iz autističnog spektra; PAS; autizam; dijagnostika; bihevioralna obilježja; biomedicinska obilježja

Hrčak ID: 169751

URI
https://hrcak.srce.hr/169751

[engleski]

Posjeta: 1.610 *