Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5613/rzs.46.2.3

Pluralizam ili polarizacija masovnih medija u mrežnom prostoru: slučaj monetizacije hrvatskih autocesta

Paško Bilić orcid id orcid.org/0000-0001-5174-7073 ; Odjel za kulturu i komunikacije, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Zagreb, Hrvatska
Ivan Balabanić orcid id orcid.org/0000-0003-4785-4436 ; Odjel za sociologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 967 Kb

str. 175-204

preuzimanja: 736

citiraj


Sažetak

U članku se analiziraju obrasci proizvodnje vijesti o monetizaciji hrvatskih autocesta na mrežnim stranicama masovnih medija sa stajališta političke ekonomije i sociologije proizvodnje vijesti. Kombinacijom tih dvaju pristupa te kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja nastojalo se produbiti spoznaje o digitalnoj medijskoj proizvodnji i pluralizmu medijskog prostora u Hrvatskoj. Za potrebe analize medijskog sadržaja odabrano je ukupno deset tiskovnih, televizijskih i radijskih organizacija s najvećim dosezima njihova mrežnog sadržaja internetskim publikama. Proučavalo se izvještavanje o temi uvođenja monetizacije autocesta i prikupljanja potpisa za referendum protiv te mjere. Na prikupljenim prilozima (N = 275) istraživala se vrijednosna orijentacija priloga spram teme te medijska vidljivost glavnih društvenih i političkih aktera. U medijskom predstavljanju te teme najeksponiranijima su se pokazali članovi Vlade Republike Hrvatske i predstavnici nevladinih udruga, a razlike u vrijednosnim sudovima dominantnima u objavljenim prilozima utvrđene su s obzirom na strukturu vlasništva medija. Subjektivna iskustva digitalizacije radnih aktivnosti i odnosa prema monetizaciji istražena su polustrukturiranim intervjuima s novinarima i urednicima (N = 26). Njima se ispitivao način na koji političko-ekonomski i organizacijski čimbenici digitalne medijske komunikacije utječu na radne aktivnosti, uz fokus na strukturnim uvjetima (vlasništvu, oglašavanju, politici i regulaciji digitalnih medija) te na unutarnjim čimbenicima (kulturi dnevnih rutina). Iako digitalizacija uvodi određene novosti u radnu kulturu, politički i ekonomski interesi još uvijek dominantno utječu na dnevne radne aktivnosti medijskih djelatnika. Autori zaključuju da se na promatranom slučaju pokazuje određena polarizacija medijske rasprave u Hrvatskoj, za što se presudnim pokazala vlasnička struktura medija te imperativi čitanosti i brzine objave informacija na mrežnim stranicama masovnih medija.

Ključne riječi

internetski mediji, digitalizacija medija, polarizacija medijskog prostora, medijski pluralizam, politička ekonomija, sociologija proizvodnje vijesti, vlasništvo medija

Hrčak ID:

170376

URI

https://hrcak.srce.hr/170376

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.967 *