Izvorni znanstveni članak
Rimokatolička župa Novog Brda u kasno srednjem vijeku
Miljan Gogić
orcid.org/0000-0003-4316-5721
; Istorijski institut Univerziteta Crne Gore
Sažetak
Vođeni ekonomskim interesima, još od sredine XIII. stoljeća, u unutrašnjost srpske srednjovjekovne države počeli su se naseljavati rudari Sasi, a za njima i trgovci iz primorskih gradova. U toj novoj sredini oni će organizirati svoje zajednice, težeći da u njima okupe rimokatoličko stanovništvo, trajno ili privremeno nastanjeno u trgovima i rudnicima. Novo Brdo će od sredine XIV. stoljeća zadobiti prvo mjesto po važnosti među već tada brojnim rimokatoličkim zajednicama u unutrašnjosti Srbije. Upravo će ovaj trg i rudnik, sa značajnom rimokatoličkom kolonijom, među prvima osjetiti posljedice slabljenja i raspada srpske srednjovjekovne države. Nalazeći se na jednom od glavnih pravaca turskih prodora i privlačeći ih svojim bogatstvom, Novo Brdo bit će cilj turskih pljačkaških odreda, najvjerojatnije još za života posljednjeg vladara iz dinastije Nemanjića. Osnovna tema ovog rada jest prikaz stanja u kojem se nalazila rimokatolička zajednica u Novom Brdu tijekom osmog desetljeća XIV. stoljeća, o čemu govori i pismo Pape Urbana VI. iz veljače 1381. godine upućeno kotorskom biskupu. Turski napadi koji su uslijedili tijekom osmog desetljeća XIV. stoljeća iz korijena će izmijeniti život cjelokupnog stanovništva toga kraja. Tada će neki Kotoranin unutar novobrdske tvrđave sagraditi crkvu posvećenu svetom Nikoli. Dok su trajali turski napadi, istodobno su provođene i neke aktivnosti s ciljem podvrgavanja vjerskog života u novobrdskoj župi jurisdikciji jedne osobe, rektoru crkve svete Marije. Ta crkva bila je napuštena tijekom prvih turskih napada i u narednom razdoblju nastojalo se postići ujedinjenje ovih dvaju novobrdskih crkava.
Ključne riječi
Novo Brdo; Kotor; crkva svetog Nikole; crkva svete Marije; Marička bitka; Turci
Hrčak ID:
170514
URI
Datum izdavanja:
15.12.2016.
Posjeta: 2.615 *