Izvorni znanstveni članak
OBNOVA KNEŽEVA DVORA U DUBROVNIKU NAKON POTRESA 1979. GODINE U SVJETLU NOVIH SPOZNAJA
Marin Ivanović
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Sažetak
Knežev dvor u Dubrovniku, najznačajniji kulturno-povijesni arhitektonski objekt urbane povijesne jezgre, teško je oštećen u potresu 1979. godine. Među više od tisuću građevina koje su stradale u tom razornom potresu čak tri četvrtine bili su spomenici kulture nulte kategorije. Obnova koja je nakon toga uslijedila pokazala se
velikim izazovom konzervatorskoj i restauratorskoj struci iziskujući
novčana sredstva, organizacijsku strategiju, zakonsku osnovu i društvenu participaciju kakva do tada nije bila viđena. Radi istraživanja i saniranja štete od potresa 1979. godine osnovan je
Zavod za obnovu Dubrovnika koji je rukovodio i obnovom Kneževa
dvora od 1982. do završetka radova 1984. godine. Osobita oštećenja pretrpjeli su konstruktivni dijelovi objekta, čime je ugrožena njegova stabilnost. Istražni radovi i sanacija obuhvatili su sva krila i etaže Dvora. Iako je obnovom ostvaren osnovni cilj – veća otpornost građevine na potrese, stav je stručnjaka da su istražni radovi bili nedostatni, a građevinski zahvati suviše invazivni.
U ovome se radu prvi put objašnjava važnost elaborata obnove koji je nastao prije potresa, donose se nove interpretacije konzervatorskih postupaka i analiziraju se posljedice koje prilagođavanje spomenika muzejskoj namjeni ima na integritet samog spomenika.
Ključne riječi
Knežev dvor, zaštita spomenika, seizmička sanacija, Zavod za obnovu Dubrovnika, UNESCO, muzealizacija, potres 1979. godine
Hrčak ID:
170897
URI
Posjeta: 1.204 *