Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31299/ksi.24.2.2
Kockanje mladih u Hrvatskoj - učestalost igranja i zastupljenost problematičnog kockanja
Neven Ricijaš
orcid.org/0000-0001-8107-8448
; Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za poremećaje u ponašanju
Dora Dodig Hundrić
; Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za poremećaje u ponašanju
Aleksandra Huić
; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
Valentina Kranželić
; Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Odsjek za poremećaje u ponašanju
Sažetak
Temeljni cilj ovog rada je istražiti zastupljenost kockanja te štetnih psihosocijalnih posljedica kockanja (tzv. problematičnog kockanja) kod hrvatskih srednjoškolaca. Dodatni ciljevi su istražiti rodne razlike te razlike u učestalosti kockanja i izraženosti problema s obzirom na razred (dob) i vrstu školskog usmjerenja. U istraživanju je sudjelovalo n=2.702 učenika svih razreda sva tri hrvatska srednjoškolska programa (tro- i četvero-godišnje strukovne škole te gimnazije) iz 7 gradova (Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Vinkovci, Slavonski Brod i Koprivnica), pri čemu su podjednako zastupljeni mladići (n=1.330, 49.2%) i djevojke (ž=1.372, 50.8%), a prosječna životna dob iznosi Mdob=16.51 (SDdob=1.17).
Kako bi se ostvarili ciljevi rada, korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik o općim socio-demografskim podacima, Upitnik aktivnosti kockanja (Ricijaš, Dodig, Huić i Kranželić, 2011) i Kanadski upitnik kockanja adolescenata – CAGI (Tremblay, Stinchfield, Wiebe i Wynne, 2010.). Pritom je istraživanje usmjereno na formalne oblike igara na sreću, odnosno one igre koje se nude od službeno registriranih priređivača na području Republike Hrvatske.
Rezultati pokazuju kako je 72.9% srednjoškolaca barem jednom u životu kockalo/kladilo se. Najveći udio učenika ima iskustvo sportskog klađenja i igranja lutrijskih igara, pri čemu je klađenje na sportske rezultate najučestalija igra na sreću. Čak 12.9% srednjoškolaca zadovoljava kriterije za visoku razinu problema povezanih s kockanjem. Utvrđene su i značajne rodne razlike u učestalosti kockanja kao i zastupljenosti štetnih psihosocijalnih problema povezanih s kockanjem u korist mladića, dok su efekti razlika kada je riječ o vrsti škole i razredu/dobi relativno niski.
Rezultati pružaju značajne smjernice za buduća istraživanja, planiranje intervencija prema djeci i mladima, te kreiranje socijalnih politika i unaprjeđivanje zakonske regulative.
Ključne riječi
kockanje; kockanje mladih; klađenje; problematično kockanje; psihosocijalni problemi; adolescenti; srednjoškolci
Hrčak ID:
171251
URI
Datum izdavanja:
23.12.2016.
Posjeta: 7.359 *