hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Sustav odgoja i obrazovanja u Ateni

Marko Pranjić ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (340 KB) str. 7-30 preuzimanja: 548* citiraj
APA 6th Edition
Pranjić, M. (2015). Sustav odgoja i obrazovanja u Ateni. Anali za povijest odgoja, 14 (38) (14.), 7-30. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/177073
MLA 8th Edition
Pranjić, Marko. "Sustav odgoja i obrazovanja u Ateni." Anali za povijest odgoja, vol. 14 (38), br. 14., 2015, str. 7-30. https://hrcak.srce.hr/177073. Citirano 08.08.2020.
Chicago 17th Edition
Pranjić, Marko. "Sustav odgoja i obrazovanja u Ateni." Anali za povijest odgoja 14 (38), br. 14. (2015): 7-30. https://hrcak.srce.hr/177073
Harvard
Pranjić, M. (2015). 'Sustav odgoja i obrazovanja u Ateni', Anali za povijest odgoja, 14 (38)(14.), str. 7-30. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/177073 (Datum pristupa: 08.08.2020.)
Vancouver
Pranjić M. Sustav odgoja i obrazovanja u Ateni. Anali za povijest odgoja [Internet]. 2015 [pristupljeno 08.08.2020.];14 (38)(14.):7-30. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/177073
IEEE
M. Pranjić, "Sustav odgoja i obrazovanja u Ateni", Anali za povijest odgoja, vol.14 (38), br. 14., str. 7-30, 2015. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/177073. [Citirano: 08.08.2020.]

Sažetak
Iščitavajući najstarije izvore i argumentirajući njima, u istraživanju se došlo do zaključka da je Solon osoba koja je usustavila atenski odgoj i obrazovanje omogućujući svojim propisima da se svatko razvija prema prirodnim sklonostima u svojoj umnoj i tjelesnoj snazi. Nositelj odgoja u početku je obitelj, a on se zrcalio već u korištenju bajkama i igračkama dok je dijete bilo u kolijevci te nastavio nakon šeste godine angažmanom nadziratelja koji je pratio dijete u školu, gdje su učenici osim čitanja, pisanja i računanja dobivali i prve informacije o glazbi, crtanju i gimnastici. Prvotna poduka u čitanju, pisanju i računanju bila je ponešto mehanička, a kasnije usvajanje najboljih pjesničkih djela, za što je bio zadužen gramatičar, znatno je određivalo duševni i etički razvoj odgajanika. U nastavi se koristilo književnim proizvodima od općega društvenog dobra, pa su djeca “utvrđivala” ono što su kod kuće slušala, što je uznosilo i duh njihovih roditelja. Naizust su učili pjesme i pjevali ih uz kitaru i liru, a u gimnastici su iz njih pokupljene ideje žarile mladenački polet. Tako je poduka bila u skladu s duhom i mišljenjem koji su vladali u obiteljskom domu, odnosno s cjelokupnom narodnom tradicijom. Na taj su način atensku djecu skladno i u istom pravcu odgajali roditeljski dom, škola i javni život, pa se nikako nije mogla dogoditi odgojna dihotomija. Jamac tome bio je dobro osmišljen odgojno-obrazovni sustav koji je išao od roditeljskoga doma preko osnovnoškolskoga obrazovanja, a potom srednjoškolskoga, gdje je naglasak bio na gramatici, aritmetici, geometriji, astronomiji te znatno višem stupnju atletskih i borilačkih vještina. Obrazovanje je završavalo u sferama spekulativne filozofije i veoma učinkovite pravničke retorike.

Ključne riječi
Solon; skrbnik; škola; gramatist; gramatičar; odgoj; obrazovanje; Atena; antička Grčka

Hrčak ID: 177073

URI
https://hrcak.srce.hr/177073

[engleski]

Posjeta: 2.352 *