Pregledni rad
https://doi.org/10.17234/SocEkol.25.1.2
Klimatska pismenost: analiza osnovnih prepreka razvoju i širenju klimatske pismenosti
Vladimir Lay
Sažetak
U središtu pozornosti članka odnos je procesa rastućeg globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena, među najvećim problemima suvremene civilizacije, i razvoja klimatske pismenosti, kao jedne od glavnih pretpostavki i alata ovladavanja ovim problemom. Tema klimatske pismenosti danas je u fazi iniciranja u formalnim i neformalnim obrazovnim praksama diljem svijeta. Rezultata sustavnih istraživanja ovih praksi u ovoj fazi, logično je, još nema.
Definicija klimatske pismenosti koju ocjenjujemo uvjerljivom i korisnom u budućoj praksi klimatskog opismenjavanja glasi: „Klimatski pismena osoba: a) razumije osnovna načela planetarnog klimatskog sustava; b) zna kako doći do znanstveno vjerodostojnih informacija o klimatskim promjenama; c) komunicira o klimi i klimatskim promjenama na adekvatan i razumljiv način; i d) sposobna je učiniti utemeljene i odgovorne odluke u vezi s akcijama koje mogu utjecati na klimu u smjeru smanjenja stakleničkih plinova i smanjenja globalnog zagrijavanja“ (U. S. Climate Change Science Program, 2009). Prosječna klimatska pismenost, prema našoj općoj ocjeni, u suvremenoj je civilizaciji na niskoj razini. Za to nemamo potvrde u rezultatima istraživanja jer njih na ovu temu gotovo da i nema. Sustavno pogoršanje na polju globalnog zagrijavanje indirektno potvrđuje ovu procjenu. Klimatska pismenost suvremenih društava još ne pokreće bitne tehnologijske, organizacijske i društvene promjene ka smanjenju stakleničkih plinova. Osnovne zapreke u razvoju klimatske pismenosti sa sociologijskog motrišta su: a) Percepcija modernih ljudi je sužena, kasni za činjenicama, globalno zagrijavanje i klimatske promjene su – kažu oni - problem budućnosti! Klimatskim opismenjavanjem ćemo se baviti kada to bude aktualno; b) Učinkovit i organizirani politički globalni odgovor na problem globalnog zagrijavanja godinama je izostajao. To je, najkraće rečeno, odgodilo ili barem usporilo razvoj i širenje klimatske pismenosti; c) Klimatsko će opismenjavanje više potaknuti rastuće negativne posljedice globalnog zagrijavanja nego metoda anticipacije budućih posljedica klimatskih promjena; i d) „Prevođenje“ znanstvenih nalaza, podataka i spoznaja o globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama „običnim“ stanovnicima svijeta i pojedinih društava i država je neučinkovito.
Ključne riječi
klimatska pismenost; globalno zagrijavanje; klimatske promjene
Hrčak ID:
178361
URI
Datum izdavanja:
26.3.2017.
Posjeta: 2.813 *