APA 6th Edition Recher, V., Matošec, M. i Palić, P. (2017). ANALIZA ODNOSA NEZAPOSLENOSTI I INFLACIJE U UVJETIMA KRIZE: PRIMJER HRVATSKE. Ekonomski pregled, 68 (1), 32-58. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/179103
MLA 8th Edition Recher, Vedran, et al. "ANALIZA ODNOSA NEZAPOSLENOSTI I INFLACIJE U UVJETIMA KRIZE: PRIMJER HRVATSKE." Ekonomski pregled, vol. 68, br. 1, 2017, str. 32-58. https://hrcak.srce.hr/179103. Citirano 19.01.2021.
Chicago 17th Edition Recher, Vedran, Marina Matošec i Petra Palić. "ANALIZA ODNOSA NEZAPOSLENOSTI I INFLACIJE U UVJETIMA KRIZE: PRIMJER HRVATSKE." Ekonomski pregled 68, br. 1 (2017): 32-58. https://hrcak.srce.hr/179103
Harvard Recher, V., Matošec, M., i Palić, P. (2017). 'ANALIZA ODNOSA NEZAPOSLENOSTI I INFLACIJE U UVJETIMA KRIZE: PRIMJER HRVATSKE', Ekonomski pregled, 68(1), str. 32-58. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/179103 (Datum pristupa: 19.01.2021.)
Vancouver Recher V, Matošec M, Palić P. ANALIZA ODNOSA NEZAPOSLENOSTI I INFLACIJE U UVJETIMA KRIZE: PRIMJER HRVATSKE. Ekonomski pregled [Internet]. 2017 [pristupljeno 19.01.2021.];68(1):32-58. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/179103
IEEE V. Recher, M. Matošec i P. Palić, "ANALIZA ODNOSA NEZAPOSLENOSTI I INFLACIJE U UVJETIMA KRIZE: PRIMJER HRVATSKE", Ekonomski pregled, vol.68, br. 1, str. 32-58, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/179103. [Citirano: 19.01.2021.]
Sažetak U radu se istražuje odnos nezaposlenosti i inflacije u Hrvatskoj, odnosno procjenjuje se Phillipsova krivulja. Brojna domaća i inozemna istraživanja nastojala su procijeniti ovaj odnos s ciljem pružanja preporuke nositeljima ekonomske politike. Međutim, iz pregleda recentne literature jasno je kako su rezultati različitih empirijskih istraživanja dvosmisleni. Naveden je i glavni motiv ovog rada. Cilj je procijeniti odnos inflacije i nezaposlenosti na ranije nedostupnim podacima nakon krize kako bi se uočile potencijalne promjene uslijed duboke i perzistentne recesije u Hrvatskoj. U teorijskom dijelu rada izlaže se pregled domaće i strane literature iz kojeg je razvidno da nema konsenzusa oko ovog odnosa. Rezultati empirijskog dijela istraživanja, u kojem nije pronađena statistički signifikantna veza nezaposlenosti i inflacije, također sugeriraju osjetljivost rezultata ovakvih istraživanja. Zbog toga, ne bi trebalo izvoditi preporuke za vođenje ekonomske politike iz modela oko kojeg očito postoji nerazriješeni prijepor i u akademskoj zajednici.