Skoči na glavni sadržaj

Ostalo

PATOFIZIOLOGIJA KARDIORENALNOG SINDROMA

INES BALINT ; Specijalistička ordinacija opće medicine, Strmec Samoborski, Hrvatska
JASNA VUČAK ; Specijalistička ordinacija obiteljske medicine, Zadar, Hrvatska
NINA BAŠIĆ-MARKOVIĆ ; Specijalistička ordinacija obiteljske medicine, Rijeka, Hrvatska
DRAGAN KLARIĆ ; Opća bolnica Zadar, Centar za dijalizu, Odjel za nefrologiju, Zadar, Hrvatska
VJEKOSLAVA AMERL ŠAKIĆ ; Specijalistička ordinacija obiteljske medicine, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 818 Kb

str. 325-330

preuzimanja: 769

citiraj


Sažetak

Kardiorenalni sindrom (KRS) je složeni patofi ziološki poremećaj srca i bubrega u kojem akutno ili kronično oštećenje jednog organa može dovesti do akutne ili kronične disfunkcije drugog organa. Ovisno o primarnoj disfunkciji organa i vremenskom nastanku izdvojeno je pet tipova KRS-a. Kardiorenalni sindrom tipa 1 (akutni kardiorenalni sindrom) se defi nira kao akutno oštećenje bubrega nastalo zbog naglog pogoršanja funkcije srca. Kardiorenalni sindrom tipa 2 (kronični kardiorenalni sindrom) odnosi se na kronično oštećenje bubrega nastalo zbog kroničnog popuštanja srca. Kardiorenalni sindrom tipa 3 (akutni renokardijalni sindrom) uzrokovan je akutnim oštećenjem bubrega koje uzrokuje popuštanje srca. Kardiorenalni sindrom tipa 4 (kronični renokardijalni sindrom) podrazumijeva kronično oštećenje funkcije srca nastalo zbog kroničnog oštećenja funkcije bubrega. Kardiorenalni sindrom tipa 5 (sekundarni kardiorenalni sindrom) je povratno ili nepovratno, istodobno oštećenje srčane i bubrežne funkcije nastalo zbog sistemskih bolesti kao što su sepsa, šećerna bolest, sarkoidoza, amiloidoza. Patofi ziološki mehanizmi nastanka kardiorenalnog sindroma su vrlo složeni. Usprkos velikom broju publiciranih radova, još nisu potpuno razjašnjeni kompleksni fiziološki, biokemijski i humoralni poremećaji, koji su glavni patogenetski mehanizmi u nastanku i evoluciji kardiorenalnih oštećenja. Postoje smjernice za liječenje bolesnika sa zatajenjem srca i kroničnom bubrežnom bolesti, ali ne postoje važeće smjernice za liječenje KRS. U svakodnevnoj praksi je najvažnije dijagnosticirati njegovo postojanje, primijeniti dostupne dijagnostičke i terapijske postupke kako bismo spriječili ili usporili oštećenje bubrega i srca.

Ključne riječi

kardiorenalni sindrom; patofiziologija; liječenje

Hrčak ID:

179236

URI

https://hrcak.srce.hr/179236

Datum izdavanja:

6.4.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.595 *