Izvorni znanstveni članak
HRVATI U ZAPADNOJ MAĐARSKOJ 1828. GODINE: DRUŠTVENA STRUKTURA I GOSPODARSKA STVARNOST
Željko HOLJEVAC
Sažetak
Autor iznosi osnovne podatke o društvenim prilikama i
gospodarskom životu u naseljima gradišćanskih Hrvata na tlu
današnje zapadne Mađarske prema zemaljskom popisu iz
1828. Riječ je o 14 suvremenih naselja. To su: Petrovo Selo,
Hrvatske Šice, Gornji Čatar, Narda, Temerje, Hrvatski Židan,
Prisika, Plajgor, Unda, Koljnof, Vedešin, Umok, Kemlja i Bizonja.
Predmet spomenutoga popisa, pohranjenoga u Mađarskom
državnom arhivu u Budimpešti, bili su ljudi, kuće i okućnice,
urod žita, livade, vinogradi, voćnjaci (osobito šljivici), krupna i
sitna stoka te šume i gostionice. Na temelju brojčanih podataka
iskazanih u tome popisu, autor raščlanjuje društvene odnose i
gospodarsko stanje u spomenutim gradišćanskohrvatskim
naseljima u zapadnoj Mađarskoj, uspoređujući ih u isto vrijeme
s navodima o Hrvatima u zapadnoj Ugarskoj u studiji slovačkog
etnografa Jána Čaploviča (Johann von Csaplovics) iz toga
doba. Zemaljski popis iz 1828. pokazuje da su naselja
zapadnougarskih (gradišćanskih) Hrvata na tlu današnje
zapadne Mađarske, s obzirom na društvenu strukturu i
gospodarsku stvarnost, bila izrazito agrarna naselja, tj. sela.
Živeći u tim i drugim naseljima, Hrvati i ostali stanovnici slijedili
su uvijek isti sociokulturni obrazac života u seoskim zajednicama
koje su u osnovi vrlo malo sudjelovale u zbivanjima na širem
planu, i to u vrijeme kad se u Habsburškoj Monarhiji odvijaju
modernizacijski procesi koji su taj srednjoeuropski konglomerat
zemalja i naroda polako prevodili iz preživjeloga feudalnog
sustava u novo građansko društveno obzorje u nastajanju.
Ključne riječi
Hrčak ID:
17972
URI
Datum izdavanja:
31.10.2005.
Posjeta: 1.572 *