hrcak mascot   Srce   HID

Medicina Fluminensis : Medicina Fluminensis, Vol.53 No.2 Lipanj 2017.

Pregledni rad
https://doi.org/10.21860/medflum2017_179753

Epigenetika i depresivni poremećaj

Hrvoje Lepeduš   ORCID icon orcid.org/0000-0001-9329-7007 ; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek
Kornelija Mikulaj ; Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek
Koraljka Gall Trošelj   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7501-7614 ; Zavod za molekularnu medicinu, Laboratorij za epigenomiku, Institut Ruđer Bošković, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (835 KB) str. 159-167 preuzimanja: 233* citiraj
APA 6th Edition
Lepeduš, H., Mikulaj, K. i Gall Trošelj, K. (2017). Epigenetika i depresivni poremećaj. Medicina Fluminensis, 53 (2), 159-167. https://doi.org/10.21860/medflum2017_179753
MLA 8th Edition
Lepeduš, Hrvoje, et al. "Epigenetika i depresivni poremećaj." Medicina Fluminensis, vol. 53, br. 2, 2017, str. 159-167. https://doi.org/10.21860/medflum2017_179753. Citirano 24.09.2018.
Chicago 17th Edition
Lepeduš, Hrvoje, Kornelija Mikulaj i Koraljka Gall Trošelj. "Epigenetika i depresivni poremećaj." Medicina Fluminensis 53, br. 2 (2017): 159-167. https://doi.org/10.21860/medflum2017_179753
Harvard
Lepeduš, H., Mikulaj, K., i Gall Trošelj, K. (2017). 'Epigenetika i depresivni poremećaj', Medicina Fluminensis, 53(2), str. 159-167. doi: https://doi.org/10.21860/medflum2017_179753
Vancouver
Lepeduš H, Mikulaj K, Gall Trošelj K. Epigenetika i depresivni poremećaj. Medicina Fluminensis [Internet]. 01.06.2017. [pristupljeno 24.09.2018.];53(2):159-167. doi: https://doi.org/10.21860/medflum2017_179753
IEEE
H. Lepeduš, K. Mikulaj i K. Gall Trošelj, "Epigenetika i depresivni poremećaj", Medicina Fluminensis, vol.53, br. 2, str. 159-167, lipanj 2017. [Online]. doi: https://doi.org/10.21860/medflum2017_179753

Sažetak
Veliki depresivni poremećaj (MDD, od engl. Major Depressive Disorder) jedan je od najčešćih psihosomatskih poremećaja, sa snažnom tendencijom porasta broja oboljelih. Do 2020. godine mogao bi postati drugi najveći zdravstveni svjetski problem. Uzroci nastanaka bolesti, kao i klinička slika, vrlo su složeni. Ovakva složenost posljedica je aktivnosti velikog broja gena, od kojih svaki „pridonosi“ nastanku i izražaju bolesti s relativno malim udjelom. Sve veći broj rezultata mnogih studija upućuje na važnost epigenetičkih mehanizama regulacije aktivnosti gena, kao poveznicu bioloških i drugih čimbenika koji se povezuju s nastankom depresije. Većina istraživanja pokazuje uzročno-posljedičnu vezu između različitih bioloških i psihosocijalnih čimbenika, s jedne strane, te međuovisne promjene obrazaca metilacije/demetilacije molekule DNK i promjene koda histona, s druge strane. Sve je više podataka o značajnoj ulozi različitih nekodirajućih molekula RNK u nastanku depresivnog poremećaja. Konačno, pokazalo se da mnogi antidepresivi djeluju na epigenom. Ovaj učinak otvara potpuno novo poglavlje u razumijevanju patogeneze i epigenetičke podloge liječenja depresivnog poremećaja.

Ključne riječi
antidepresivi; epigenetika; stres; veliki depresivni poremećaj

Hrčak ID: 179753

URI
https://hrcak.srce.hr/179753

[engleski]

Posjeta: 488 *