Izvorni znanstveni članak
Metoda i način provedbe sistematskog pregleda kao oblika zdravstvenog rada u industrijskom poduzeću
M. Šarić
; lnstitut za medicinska istralioanja i medicinu rada ]ugoslavenske akademije znanosli i umjetnosti, Zagreb
Sažetak
Izvršeno je ispitivanje o mogućnostima i modalitetima provedbe sistematskih zdravstvenih pregleda u industrijskom poduzeću s naročitim osvrtom na metodiku takvih pregleda. Ispitivanje je .provedeno u kolektivu od 636 radnika i službenika jednog poduzeća u Zagrebu (tvornica metalnih i bakelitnih proizvoda). Izabrano poduzeće se po sastavu svog kolektiva, proizvodnim i drugim karakteristikama posebno ne izdvaja od našeg prosječnog industrijskog poduzeća, Treba naročito istaknuti činjenicu, da u izabranom poduzeću nema izrazitijih profesionalnih opasnosti, koje bi zavisile o proizvodnji i koje bi u značajnijoj mjeri utjecale na pojavu i učestalost nekih bolesnih stanja. Iz svih tih razloga se smatralo, da izabrano poduzeće može poslužiti kao barem relativno reprezentativan uzorak za stvaranje zaključaka. Polazna točka u provedenom ispitivanju sastojala se u tome, da se što točnije analizira morbiditet radnog kolektiva. S time u vezi trebalo je da se utvrdi potreban medicinsko-dijagnostički minimum za vršenje takvih pregleda, odnosno da se odaberu i preporuče pretrage, koje je moguće u praksi primijeniti i koji su potrebne, da se bolesna stanja - naročito najčešća i najznačajnija - utvrde, i to u što ranijoj fazi. S obzirom na tako postavljenu svrhu ispitivanja primijenjena metodika bila je relativno široka, jer je na osnovu utvrđenog morbiditeta trebalo razmotriti, koje su od pretraga, što se obično upotrebljavaju, suvišne ili se mogu izbjeći bez posljedica na cilj i rezultate pregleda. Pregled je proveden na dobrovoljnoj osnovi, a odazvale su se 564 osobe (od ukupno 616 radnika i službenika poduzeća). Kod 26,7% pregledanih nisu primijenjenim metodama pregleda utvrđena odstupanja od normale; relativno teža bolesna stanja utvrđena su kod 21,1%, a lakša bolesna stanja i abnormalnosti kod 46,2% od ukupnog broja pregledanih. Od broj a dijagnoza uvrštenih u grupi relativno težih bolesnih stanja 66,5% otkriveno je tek pregledom (33,5% poznato otprije), a u grupi lakših bolesnih stanja i abnormalnosti 64% je otkriveno pregledom, dok je 36% bilo poznato otprije. U odnosu na relativno teža bolesna stanja otkrivena pregledom, anamneza i fizikalni pregled doveli su do dijagnoze u 25,2% slučajeva. U daljih 36,9% od ukupnog broja otkrivenih dijagnoza, anamnezom i fizikalnim pregledom postavljena je dijagnostička pretpostavka potvrđena drugim metodama pretrage. Laboratorijske pretrage dovele su do dijagnoze u 26,2% bolesti iz ove grupe, odnosno tim je putem potvrđena dijagnostička pretpostavka postavljena anamnezom i fizikalnim pregledom u 23,4% od ukupnog broja otkrivenih dijagnoza. U 0.9% slučajeva dijagnoza je postavljena tek nakon konzultacije specijaliste, ali je taj pregled bio potreban u 21,6% od ukupnog broja otkrivenih dijagnoza da bi se potvrdila postavljena dijagnostička pretpostavka. Dijagnoza je postavljena tek kliničkim ispitivanjem (hospitalizacijom) u 0,9% slučajeva, dok je tim putem u 1,8% slučajeva tek potvrđena postavljena dijagnostička pretpostavka. U grupi lakših bolesnih stanja i abnormalnosti otkrivenih pregledom dijagnoza je u 90% slučajeva postavljena već anamnezom i fizikalnim pregledom. Nakon detaljno provedene analize o vrijednosti i učešću svake pojedine od primijenjenih metoda pretrage u dijagnostici bolesti otkrivenih pregledom, u zaključku se predlaže što sistematski pregled treba sadržavati, da bi bio na zadovoljavajućoj medicinsko-dijagnostičkoj visini. Osim toga razmatraju se najprikladnije mogućnosti za praktičnu provedbu takvih pregleda, ocjenjuju se materijalni izdaci i diskutira se o tome, na koji način i u kakvim vremenskim intervalima treba preglede obnavljati.
Ključne riječi
Hrčak ID:
182943
URI
Datum izdavanja:
17.12.1959.
Posjeta: 1.396 *