APA 6th Edition Vuković, V., Štulhofer, A. i Burić, I. (2017). Je li Županov imao pravo? Testiranje podrijetla i perzistencije egalitarnoga sindroma. Društvena istraživanja, 26 (2), 207-225. https://doi.org/10.5559/di.26.2.04
MLA 8th Edition Vuković, Vuk, et al. "Je li Županov imao pravo? Testiranje podrijetla i perzistencije egalitarnoga sindroma." Društvena istraživanja, vol. 26, br. 2, 2017, str. 207-225. https://doi.org/10.5559/di.26.2.04. Citirano 08.03.2021.
Chicago 17th Edition Vuković, Vuk, Aleksandar Štulhofer i Ivan Burić. "Je li Županov imao pravo? Testiranje podrijetla i perzistencije egalitarnoga sindroma." Društvena istraživanja 26, br. 2 (2017): 207-225. https://doi.org/10.5559/di.26.2.04
Harvard Vuković, V., Štulhofer, A., i Burić, I. (2017). 'Je li Županov imao pravo? Testiranje podrijetla i perzistencije egalitarnoga sindroma', Društvena istraživanja, 26(2), str. 207-225. https://doi.org/10.5559/di.26.2.04
Vancouver Vuković V, Štulhofer A, Burić I. Je li Županov imao pravo? Testiranje podrijetla i perzistencije egalitarnoga sindroma. Društvena istraživanja [Internet]. 2017 [pristupljeno 08.03.2021.];26(2):207-225. https://doi.org/10.5559/di.26.2.04
IEEE V. Vuković, A. Štulhofer i I. Burić, "Je li Županov imao pravo? Testiranje podrijetla i perzistencije egalitarnoga sindroma", Društvena istraživanja, vol.26, br. 2, str. 207-225, 2017. [Online]. https://doi.org/10.5559/di.26.2.04
Sažetak Teorija egalitarnoga sindroma (Županov, 1970) najvažnija je
domaća sociološka teorija društvenog razvoja. Nasuprot
Županovljevu tumačenju, prema kojem je egalitarni sindrom
(ES) naslijeđe predmoderne agrarne kulture koju je socijalizam
ideološki nadogradio, neki kritičari te teorije smatraju da su
vrijednosti koje čine ES reakcija na troškove postsocijalističke
tranzicije i rata za neovisnost. Ovaj rad empirijski testira ta
dva suprotstavljena objašnjenja podrijetla ES-a te propitkuje
argumente za perzistenciju toga specifičnog vrijednosnog
sklopa. Rezultati multivarijatnih regresijskih analiza
podataka na županijskoj razini pokazuju kako je udio
poljoprivrednoga stanovništva u ukupnoj populaciji s kraja
1960-ih i početka 1970-ih – a ne društveni troškovi rata i
tranzicije 1990-ih godina – značajan prediktor županijske
razine ES-a na početku 2016. godine, potvrđujući tezu o
njegovoj perzistenciji. Uzeti u cjelini, rezultati pokazuju
kako je ES naslijeđeni vrijednosni obrazac koji i dalje
djeluje na društvenu svakodnevicu u Hrvatskoj otežavajući
socioekonomski razvoj.