Pregledni rad

Alzheimerova bolest kao gerontološki javnozdravstveni problem

Ana Puljak
Goran Perko
Dijana Mihok
Hrvoje Radašević
Spomenka Tomek-Roksandić

Sažetak

Svaki dvanaesti čovjek, stariji od 65 godina oboli
od Alzheimerove bolesti, a 24% starijih od 75 godina ima neki
oblik ove bolesti. U razvijenim zemljama svijeta, odnosno svim
zemljama “starog stanovništva” (u koje se ubraja i Hrvatska),
oko 50% starijih od 85 godina boluje od Alzheimera. Upravo ta
dobna skupina najbrže je rastuća populacijska skupina! Sam
po sebi nameće se zaključak koliki problem će uskoro biti ova
bolest koja se s pravom nosi epitete “tinjajuće bombe” i “tihe
epidemije”. Alzheimerova bolest progresivna je, neizlječiva i
može dovesti do potpune ovisnosti o drugima. Radi propadanja
moždanih stanica, oboljele osobe gube psihičke, fi zičke i
mentalne funkcije. Naglašen je gubitak pamćenja, gubitak
orijentacije u vremenu i prostoru, nemogućnost izvođenja
svakodnevnih aktivnosti i radnji. Oboljele osobe se osjećaju
bespomoćno i izgubljeno. U vrlo teškom položaju je i obitelj,
odnosno skrbnici oboljelog. Briga o bolesniku zahtijeva potpunu
posvećenost i radikalno mijenja život čitave obitelji. Obzirom
da nije izlječiva, naglasak treba dati usporavanju bolesti, što
duljem zadržavanju bolesnika u početnim stadijima bolesti,
sprečavanju preuranjenog institucionaliziranja bolesnika te
pomoći obiteljima u skrbi. Kako bi se to postiglo, potrebna je
kvalitetna i kontinuirana edukacija o bolesti, sustavna skrb te
primjerena, sustavna evidencija. U ovom trenutku, u Hrvatskoj
ne postoji primjerena registracija dijagnosticiranih bolesnika.
Samim time ne postoji niti motivacija stručnjaka za precizno
evidentiranje ove dijagnoze. Iz ovih razloga, Alzheimerova bolest
(G30) vrlo često se krije pod drugim dijagnozama, najčešće
demencijama. Često ostaje i nedijagnosticirana, a simptomi se
pogrešno interpretiraju kao normalan proces starenja što je vrlo
štetno za oboljelu osobu, obitelj i društvo. Osim toga, ne postoji
sustavno riješena skrb, posebno za oboljele u ranom i srednjem
stadiju bolesti, a koja bi se kvalitetno mogla riješiti kroz dnevni
boravak u gerontološkim centrima. Kao što je već naglašeno,
nužno je sustavno praćenje kroz registar, ali i evaluacija
utvrđivanja Alzheimerove bolesti.

Ključne riječi

Alzheimerova bolest; edukacija; skrb; evidencija; gerontološki centar

Hrčak ID:

18875

URI

https://hrcak.srce.hr/18875

Datum izdavanja:

17.10.2005.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.863 *