hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Stav bolesnika prema svojoj bolesti (U pitanju: »Neurastenija i radna sposobnost)

Josip Dojč

Puni tekst: hrvatski, pdf (13 MB) str. 153-168 preuzimanja: 61* citiraj
APA 6th Edition
Dojč, J. (1947). Stav bolesnika prema svojoj bolesti (U pitanju: »Neurastenija i radna sposobnost). Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 2 (2), 153-168. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/188881
MLA 8th Edition
Dojč, Josip. "Stav bolesnika prema svojoj bolesti (U pitanju: »Neurastenija i radna sposobnost)." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 2, br. 2, 1947, str. 153-168. https://hrcak.srce.hr/188881. Citirano 18.10.2019.
Chicago 17th Edition
Dojč, Josip. "Stav bolesnika prema svojoj bolesti (U pitanju: »Neurastenija i radna sposobnost)." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 2, br. 2 (1947): 153-168. https://hrcak.srce.hr/188881
Harvard
Dojč, J. (1947). 'Stav bolesnika prema svojoj bolesti (U pitanju: »Neurastenija i radna sposobnost)', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 2(2), str. 153-168. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/188881 (Datum pristupa: 18.10.2019.)
Vancouver
Dojč J. Stav bolesnika prema svojoj bolesti (U pitanju: »Neurastenija i radna sposobnost). Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 1947 [pristupljeno 18.10.2019.];2(2):153-168. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/188881
IEEE
J. Dojč, "Stav bolesnika prema svojoj bolesti (U pitanju: »Neurastenija i radna sposobnost)", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.2, br. 2, str. 153-168, 1947. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/188881. [Citirano: 18.10.2019.]

Sažetak
Poznati kirurg, profesor Garre, u predgovoru svome udžbeniku kirurgije piše, da je žalosno, što se studenti za vrijeme studija moraju baviti kojekakvim nepotrebnim balastom, da moraju znati, kako se rasplođuje Axolotl i druge niže životinje, ali da kroz cijelo vrijeme svojih studija ne čuju nijednu riječ o duši zdravog ili bolesnoga čovjeka, o liječničkoj psihologiji, koja je za njihovo buduće liječničko zvanje kud i kamo važnija nego sav taj nepotrebni balast. I zaista, za vrijeme svog studija student medicine čuje na sveučilištu neizmjerne malo o neurologiji i psihijatriji. A o psihologiji ne čuje baš ništa. Poslije svršetka svojih studija nema liječnik ni vremena ili pak ni interesa za psihijatriju ili psihologiju. Ta, na sveučilištu nisu probudili u studentu medicine za to interesa. Tako dolazi do toga, da liječnik nije na čistom o psihološkoj strani svoga djelovanja. Naime, svaki liječnik upotrebljava, a da često i ne zna, psihoterapiju. Time pomaže često bolesniku više nego primjenom lijekova. Liječnička ličnost, njegov nimbus daju mu veliku moć nad bolesnikom. U njegovoj potsvijesti zamjenjuje liječnik roditelje pune ljubavi i dobrote, koji autoritativno opominju ili zapovijedaju. Odakle i potiče djelomično veliko sugestivno djelovanje liječnika na bolesnika i pomoću te sugestije, te liječničke psihoterapije nestaje i niz organskih simptoma.

Hrčak ID: 188881

URI
https://hrcak.srce.hr/188881

[engleski]

Posjeta: 142 *