hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Analiza urbanizacije grada Splita

Mateo Gašparović   ORCID icon orcid.org/0000-0003-2345-7882 ; Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Mladen Zrinjski   ORCID icon orcid.org/0000-0003-0834-6009 ; Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marina Gudelj   ORCID icon orcid.org/0000-0002-0680-8591 ; Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 189-202 preuzimanja: 325* citiraj
APA 6th Edition
Gašparović, M., Zrinjski, M. i Gudelj, M. (2017). Analiza urbanizacije grada Splita. Geodetski list, 71 (94) (3), 189-202. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/189740
MLA 8th Edition
Gašparović, Mateo, et al. "Analiza urbanizacije grada Splita." Geodetski list, vol. 71 (94), br. 3, 2017, str. 189-202. https://hrcak.srce.hr/189740. Citirano 04.04.2020.
Chicago 17th Edition
Gašparović, Mateo, Mladen Zrinjski i Marina Gudelj. "Analiza urbanizacije grada Splita." Geodetski list 71 (94), br. 3 (2017): 189-202. https://hrcak.srce.hr/189740
Harvard
Gašparović, M., Zrinjski, M., i Gudelj, M. (2017). 'Analiza urbanizacije grada Splita', Geodetski list, 71 (94)(3), str. 189-202. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/189740 (Datum pristupa: 04.04.2020.)
Vancouver
Gašparović M, Zrinjski M, Gudelj M. Analiza urbanizacije grada Splita. Geodetski list [Internet]. 2017 [pristupljeno 04.04.2020.];71 (94)(3):189-202. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/189740
IEEE
M. Gašparović, M. Zrinjski i M. Gudelj, "Analiza urbanizacije grada Splita", Geodetski list, vol.71 (94), br. 3, str. 189-202, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/189740. [Citirano: 04.04.2020.]

Sažetak
Cilj je ovog istraživanja analiza urbanizacije grada Splita. Istraživanje je provedeno na podacima pet satelitskih snimaka misija Landsat područja grada Splita u vremenskom razdoblju od trideset godina. Na snimkama je provedena nenadzirana klasifikacija po metodi K-means temeljem koje su satelitske snimke klasificirane u 4 klase: vegetacija, more, neplodno zemljište i izgrađeno zemljište. Nastavno su provedene interpretacija i analiza promjena zemljišnog pokrova. Za obradu satelitskih snimaka, klasifikaciju i naknadne analize korišteni su programi otvorenoga koda SAGA-GIS i QGIS. Socioekonomska zbivanja paralelno su proučena i priložena sa statističkim podacima te su prikazana u obliku grafova. Kronološki gledano, uočljiv je stalni trend pada postotka zastupljenosti vegetacijskog i neplodnog zemljišta, a povećanje postotka izgrađenog zemljišta. Najveće promjene zemljišnog pokrova uočene su između dva seta satelitskih snimaka koji obuhvaćaju početnu i završnu godinu istraživanja, 1987. i 2016. godinu. Godine 1987. zemljišni je pokrov grada Splita obuhvaćao 55,44% vegetacijskog pokrova, 24,71% neplodnog zemljišta i 18,62% izgrađenog zemljišta, dok je 2016. godine zemljišni pokrov grada Splita činilo 48,44% vegetacijskog pokrova, 22,35% neplodnog zemljišta i 28,16% izgrađenog zemljišta. Jasno je uočljivo da su razlike pokrova zemljišta velike, osobito izgrađenog zemljišta, gdje iznose 9,55% površine grada Splita, odnosno ukupno 6,83 km2. U tridesetogodišnjem razdoblju površina izgrađenog zemljišta povećala se za 51,28%.

Ključne riječi
daljinska istraživanja; detekcija promjena zemljišnog pokrova; nenadzirana klasifikacija; Landsat; Split

Hrčak ID: 189740

URI
https://hrcak.srce.hr/189740

[engleski]

Posjeta: 628 *