Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Obilježja boljševizacije hrvatske kulture (1945. – 1947.)

Zlata Knezović ; Institut za suvremenu povijest, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 1.811 Kb

str. 101-132

preuzimanja: 456

citiraj


Sažetak

Boljševizacija hrvatske kulture i umjetnosti 1945.—1947.godine provodila se sistematski i organizirano. Aparat za njezino provođenje izradio je, prema dobro iskušanom modelu u Sovjetskom Savezu, Milovan Đilas. Međutim, hrvatski intelektualci i kulturni radnici koji su surađivali s partizanima bili su zatečeni. Umjesto propagiranih i obećavanih sloboda stupila je stroga cenzura, jak partijski pritisak i od Partije diktiran sadržaj i model. Strogo hijerarhijski dobro razrađen Agitprop sistem uključit će pojedince u svoju mrežu i putem njih provoditi boljševizaciju cjelokupnoga društvenog života razvijajući ljubav, odanosti oduševljenje za sve što dolazi iz prve zemlje socijalizma, po jedinom kriteriju »partijnosti«, »idejnosti« i otvorene ideološke obojenosti. Politička propaganda i vulgarni pragmatizam stupit će malo-pomalo na scenu i njome ovladati. Stvaralačka inteligencija kao društvena grupa bila je dvostruko na meti. Oduzeta joj je sloboda stvaranja u koliko joj nije bio oduzet život uz izraze trajnog nepovjerenja i kontrole. Prekida se i odbacuje kulturna tradicija, a nameće se jedna vrsta populizma kao da prije njega nikada ništa nije postojalo. Umjesto da su se mase povele prema kulturi, ona se odbacivala kao buržoaski proizvod.

Ključne riječi

Hrčak ID:

190660

URI

https://hrcak.srce.hr/190660

Podaci na drugim jezicima: francuski

Posjeta: 742 *