Skoči na glavni sadržaj

Ostalo

Utjecaj vegetacijskog prostora i genotipa na pokazatelje produktivnosti fotosinteze, prinos i kvalitetu korijena šećerne repe

Ivana Varga orcid id orcid.org/0000-0003-2985-8599 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 78 Kb

str. 78-78

preuzimanja: 251

citiraj


Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj vegetacijskoga prostora, gnojidbe i genotipa na pokazatelje produktivnosti fotosinteze tijekom vegetacije šećerne repe, sadržaj makroelemenata (N, P, K, Mg, Na) u listu te prinos i kvalitetu korijena šećerne repe u vađenju. Poljski je pokus postavljen na dva lokaliteta u 2014. i 2015. godini. Sjetva šećerne repe (hibridi: Colonia, Serenada, Fred i Danton) obavljena je na međuredni razmak od 50 cm i četiri različita razmaka unutar reda: 13 cm (R1), 15 cm (R2), 17 cm (R3) i 19 cm (R4). Gnojidba dušikom provedena je u proljeće (G0 – kontrola, G1 – predsjetveno 45 kg ha-1 N i G2 – predsjetveno 45 kg ha-1 N + prihrana 40,5 – 55 kg ha-1 N). Od svibnja do rujna uzimani su uzorci biljaka za određivanje parametara produktivnosti fotosinteze te sadržaja makroelemenata (N, P, K, Mg, Na) u suhoj tvari lista. U vađenju su određeni prinos korijena te pokazatelji kvalitete za sve hibride. Prema prosjeku razmaka sjetve i gnojidbe, u 2014. godini najveća masa suhe tvari lista utvrđena je 30. kolovoza (68,7 g biljci-1), lisna površina i ILP 30. srpnja (6019,1 cm2, odnosno 7,6 m2m-2). U 2015. najveća masa suhe tvari lista utvrđena je 30. srpnja (48,6 g biljci-1), lisna površina 30. lipnja (3013,1 cm2), ILP 30. lipnja i 10. srpnja (3,8 m2m-2). Sadržaj N i P u suhoj tvari lista opadao je starenjem biljke, dok su sadržaj K, Mg i Na bili veći u suhoj tvari lista u intenzivnome porastu lista. Prosječno je najbolji prinos korijena imala varijanta R2G2 (86,9 t ha-1), sadržaj šećera u korijenu R1G0 i R1G1 (14,5%) i prinos čistoga šećera R2G2 (10,6 t ha-1). Hibrid Serenada ostvario je najveći prosječan prinos korijena (81,1 t ha-1), dok je hibrid Colonia imao najveći sadržaj šećera u korijenu (14,5%) i prinos čistoga šećera (9,7 t ha-1).

Ključne riječi

šećerna repa, vegetacijski prostor, gnojidba dušikom, prinos, kvaliteta

Hrčak ID:

191588

URI

https://hrcak.srce.hr/191588

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 774 *