hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

PARTIKULARNI ANTIFAŠIZAM

Zlatko BEGONJA

Puni tekst: hrvatski, pdf (212 KB) str. 743-764 preuzimanja: 510* citiraj
APA 6th Edition
BEGONJA, Z. (2003). PARTIKULARNI ANTIFAŠIZAM. Društvena istraživanja, 12 (5 (67)), 743-764. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/19313
MLA 8th Edition
BEGONJA, Zlatko. "PARTIKULARNI ANTIFAŠIZAM." Društvena istraživanja, vol. 12, br. 5 (67), 2003, str. 743-764. https://hrcak.srce.hr/19313. Citirano 24.09.2020.
Chicago 17th Edition
BEGONJA, Zlatko. "PARTIKULARNI ANTIFAŠIZAM." Društvena istraživanja 12, br. 5 (67) (2003): 743-764. https://hrcak.srce.hr/19313
Harvard
BEGONJA, Z. (2003). 'PARTIKULARNI ANTIFAŠIZAM', Društvena istraživanja, 12(5 (67)), str. 743-764. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/19313 (Datum pristupa: 24.09.2020.)
Vancouver
BEGONJA Z. PARTIKULARNI ANTIFAŠIZAM. Društvena istraživanja [Internet]. 2003 [pristupljeno 24.09.2020.];12(5 (67)):743-764. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/19313
IEEE
Z. BEGONJA, "PARTIKULARNI ANTIFAŠIZAM", Društvena istraživanja, vol.12, br. 5 (67), str. 743-764, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/19313. [Citirano: 24.09.2020.]

Sažetak
U ovom je radu antifašizam ogledno predočen kao pokret
koji je u svojoj izvornoj naravi zastupao logičnu suprotnost
fašizmu, ali isto tako i kao pretpostavka koja je po prirodi
svoga određenja morala u konačnosti ponuditi ostvarenje
punih demokratskih sloboda. Međutim, bitno različiti idejno-
politički zahtjevi deklarativnih zastupnika antifašizma,
posebice izražajni u početnoj fazi, nedvojbeno jesu utjecali na
njegovu dugotrajnu nevjerodostojnost koja je ipak, u kratkom
razdoblju trajanja II. svjetskog rata (1941. – 1945.), uspješno
zamijenjena nastupom stvarnog univerzalnog antifašizma,
proizišlog iz nužde obrane od opće fašističke agresije. U tom
sklopu i komunisti, kao jedna od sastavnica antifašističkog
pokreta, u razdoblju funkcioniranja njihove kolaboracije
(1939. – 1941.) s nacizmom, kada gube smisao
antifašističkog činitelja, prinudnim ulaskom u rat ponovno
zadobivaju značajnu antifašističku poziciju koju na koncu ipak
zloupotrebljavaju rabeći je prvenstveno kao plašt za
usporednu provedbu komunističke revolucije. Na taj su način
nedvojbeno ovjeravali dvosmislenost antifašizma. Naime,
upravo su time jasno potvrđivali stvarni vlastiti ideološki
prioritet nad zastupanjem i ispunjenjem cjelovitosti ideje
antifašizma. Hrvatski komunisti, kao čimbenici šireg
komunističkog pokreta, tako i onodobnog općeg odnosno
univerzalnog antifašizma, po svojoj su naravi zastupali u
prvom redu obvezne ideološke zadaće koje su neupitno
morali provoditi, što je jednostavno značilo; okvir njihova
ponašanja nije mogao izlaziti izvan okvira čvrsto postavljenih
načela komunističke doktrine. Iz hijerarhijski podređenog
položaja vodili su i hrvatski antifašistički pokret zahvaljujući
čemu nije Hrvatska iz II. svjetskog rata proizišla kao
samostalna demokratska država, već kao sastavnica
novostvorene nedemokratske komunističke jugoslavenske
države. Tako se dakle može smatrati kako ni u hrvatskom
primjeru nije do kraja ostvarena sva pozitivnost antifašističke
zamisli, već je naprotiv, sukladno komunističkom zahtijevanju
prioritetno zamijenjena obvezom provedbe ideoloških načela.

Hrčak ID: 19313

URI
https://hrcak.srce.hr/19313

[engleski] [njemački]

Posjeta: 1.065 *