Medicinski vjesnik, Vol. 24 No. (1-2), 1992.
Ostalo
Ratne ozljede oka liječene u Službi za očne bolesti Medicinskog centra Slavonski Brod
Marija Šimunović
Krešimir Tomka
Sažetak
Autori u članku navode sve veću učestalost ozljeda oka (od 0,86% 1870. do 10% u arapsko-izraelskom ratu 1967.). Također je sve veći broj udruženih kraniocerebralnih i maksilofacijalnih ozljeda, gdje su ozlijeđeni oko i orbita. Jasno je da takve ozljede zahtijevaju sve veću usklađenost timskog rada. Navode se podaci o strukturi hospitaliziranih na Očnom odjelu Medicinskog centra Slavonski Brod, u čemu prevladavaju perforativne ozljede s 36%, zatim ozljede vjeđa i orbite 30%, a za njima neperforativn ozljede te ozljede u sklopu politraume. Kontuzijske ozljede, opekline te blast ozljede su najmanje zastupljeni. Kao uzroci ozljeđivanja na prvom mjestu su granate, zatim mine, te zrna i avionsko djelovanje. Samoozljeđivanje je na posljednjem mjestu kao uzrok ranjavanja. Dvije trećine ranjenika čine vojaci, a jednu trećinu civili. Oko 17% ranjenika ima bilateralne ozljede. Kod perforativnih ozljeda u 22% ranjenika je ozljeđivanje rezultiralo gubitkom oka i vida, a u dva ranjenika došlo je do letalnog ishoda zbogprostrijela orbite i oštećenja moždane mase. U dijagnostičkom postupku u svih je ranjenika učinjen rtg orbite u dva smjera, ultrazvuk bulbusa te po potrebi i CT orbite. Klinički ni jedno intraorbitalno ili intraokularno strano tijelo nije bilo magnetske prirode. Ranjenici su operirani klasičnom kirurškom tehnikom ili mikrokirurškom metodom. U 15% ranjenika je postignut potpun funkcionalni uspjeh, a u 70% je moguće postići zadovoljavajući anatomski uspjeh. Sekundarno kirurško liječenje primljeno je u relativno malog broja ranjenika (lavaža prednje sobice, ECCE, naknadna kozmetska korekcija vjeđa), te zbog kratkog vremenskog razmaka još ne možemo prosuditi o uspješnosti takvih zahvata.
Ključne riječi
Hrčak ID:
195235
URI
Datum izdavanja:
1.12.1992.
Posjeta: 705 *