Zagrebačka pravna revija, Vol. 6 No. 2, 2017.
Pregledni rad
FINANCIRANJE UNIVERZALNE USLUGE ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA INTERNETU: NOVI IZAZOVI ZA HRVATSKU
Nikoleta Radionov
Sažetak
Opća informatizacija društva i razvoj e-sadržaja jasan su cilj Strategije 2020 Europske unije te
Digitalne strategije RH donesene (tek) sredinom 2016. za razdoblje 2016.-2020. Te su strategije
podloga za razvoj i investicije u infrastrukturu širokopojasnog pristupa internetu, koje bi 2020.
trebale rezultirati pokrivenošću brzim internetom od minimalno 30 Mbit/s ili više za 100 %
stanovništva te ultrabrzim internetom od više od 100 Mbit/s za polovinu stanovništva. Takva opća
informatizacija u samo nekoliko godina treba ubrzati gospodarstvo EU-a i učiniti ga konkurentnijim
u odnosu na dalekoistočne takmace, no razlike u početnoj razvijenosti među različitim državama
članica EU-a te pretežito ruralan karakter nekih od njih, uz dispergirano stanovništvo, teritorijalnu
nehomogenost i nesređeni katastar infrastrukture (poput Hrvatske), čine ostvarenje tih ciljeva u
zadanim rokovima vrlo izazovnima. Očito je da su državne potpore, uz sredstva fondova EU-a, prvi
izbor za vrlo velike investicije u razvoj širokopojasnog interneta u iduće tri godine. Pretpostavka
njegova financijski učinkovitog razvoja jest integrirani model razvoja infrastrukture, pri čemu se
razvoj širokopojasnog interneta planira u suradnji s ostalim komunalnim operaterima, uz korištenje
postojećih infrastrukturnih kapaciteta. Pretpostavka za to jest sređeni katastar komunalne
infrastrukture, napose u ruralnim područjima, što u RH nije slučaj. Pretpostavka za početak rada na
sređivanju komunalne infrastrukture u RH stvorena je (zakasnjelim) donošenjem Zakona o mjerama
za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina te Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u posljednjim danima 2016.
Vrijeme potrebno za kvalitetnu implementaciju tih propisa i sređivanje katastra infrastrukture te
tek nakon toga pristupanje investicijama u širokopojasni internet znatno nadilazi rokove zadane
Strategijom 2020 EU-a te Digitalnom strategijom RH. Može se stoga očekivati da će konačni troškovi
razvoja širokopojasnog interneta u RH biti veći od optimalnih zbog kašnjenja u donošenju potrebne
pravne podloge i njezine provedbe. Također, komparativna iskustva govore u prilog tezi da razvoj te
infrastrukture putem državnih potpora negativno utječe na daljnju liberalizaciju tržišta i razvoj
jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a. No očito je da globalni gospodarski interes EU-a i s time
povezana informatizacija i masovni razvoj širokopojasnog interneta kao univerzalne usluge
opravdava usporavanje liberalizacijskih trendova i određeno odustajanje od stvaranja punog
funkcionalnog jedinstvenog tržišta i u ovom segmentu usluga.
Ključne riječi
širokopojasni pristup internetu; univerzalna usluga; državne potpore; infrastruktura
Hrčak ID:
196213
URI
Datum izdavanja:
15.12.2017.
Posjeta: 832 *