hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Suicidalnost i depresija

Dragica Kozarić-Kovačić
Tihana Jendričko

Puni tekst: hrvatski, pdf (94 KB) str. 77-87 preuzimanja: 2.446* citiraj
APA 6th Edition
Kozarić-Kovačić, D. i Jendričko, T. (2004). Suicidalnost i depresija. Medicus, 13 (1_Depresija), 77-87. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/19809
MLA 8th Edition
Kozarić-Kovačić, Dragica i Tihana Jendričko. "Suicidalnost i depresija." Medicus, vol. 13, br. 1_Depresija, 2004, str. 77-87. https://hrcak.srce.hr/19809. Citirano 24.09.2020.
Chicago 17th Edition
Kozarić-Kovačić, Dragica i Tihana Jendričko. "Suicidalnost i depresija." Medicus 13, br. 1_Depresija (2004): 77-87. https://hrcak.srce.hr/19809
Harvard
Kozarić-Kovačić, D., i Jendričko, T. (2004). 'Suicidalnost i depresija', Medicus, 13(1_Depresija), str. 77-87. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/19809 (Datum pristupa: 24.09.2020.)
Vancouver
Kozarić-Kovačić D, Jendričko T. Suicidalnost i depresija. Medicus [Internet]. 2004 [pristupljeno 24.09.2020.];13(1_Depresija):77-87. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/19809
IEEE
D. Kozarić-Kovačić i T. Jendričko, "Suicidalnost i depresija", Medicus, vol.13, br. 1_Depresija, str. 77-87, 2004. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/19809. [Citirano: 24.09.2020.]

Sažetak
Osobe s mentalnim poremećajima počine
oko 90% svih suicida. Afektivne bolesti (velika depresija,
bipolarni poremećaj i shizoafektivni poremećaj) najčešće su
dijagnoze među počiniteljima i čine 60 do 70% udjela u suicidima.
Doživotni rizik od suicida kod bolesnika s depresijom
je 15%. Neki čimbenici suicidalnog rizika su: suicidalna ili
homicidalna promišljanja, namjere ili planovi; pristup sredstvima
za počinjenje suicida i njihova letalnost; prisutnost
psihotičnih simptoma, imperativnih halucinacija ili teške
anksioznosti; zlouporaba alkohola ili psihoaktivnih tvari; povijest
i ozbiljnost prijašnjih pokušaja te obiteljska anamneza. U
kliničkoj praksi je važno procijeniti rizik od suicidalnog
ponašanja i njegov intenzitet. Kako suicid nije mentalni
poremećaj ili psihijatrijska dijagnostička kategorija, glavnina
tretmana odnosi se na depresivni poremećaj. Nema specifične
farmakoterapije u liječenju suicidalnog ponašanja, ali
se primjenjuju različite skupine lijekova. Velika je kontroverza
mogu li određeni lijekovi povećati sklonost ekspresiji suicidalnog
ponašanja ili preveniraju njegov početak kod osoba
pod povećanim rizikom. Liječenjem simptoma djelujemo na
ekspresiju suicidalnog ponašanja. Ipak, istraživanja pokazuju
da je nedavni porast u propisivanju antidepresiva pridonio
padu suicida. Specifični načini liječenja suicidalnog
ponašanja su: 1. somatska terapija i 2. psihoterapija. Izbor
psihofarmaka ovisi o težini bolesti, suicidalnom riziku, sigurnosti
i učinkovitosti lijeka, nuspojavama ili interakcijama s
drugim lijekovima, bolesnikovoj suradnji, socijalnoj potpori i
tjelesnom komorbiditetu. Preventivni postupci obuhvaćaju
adekvatno i pravovremeno prepoznavanje osnovne psihijatrijske
bolesti, komorbiditeta te suicidalnog ponašanja
bolesnika uz uvođenje odgovarajućih psihofarmaka, psihoterapijskih
i psihosocijalnih postupaka.

Ključne riječi
suicidalnost; depresija; farmakoterapija; terapijski pristupi

Hrčak ID: 19809

URI
https://hrcak.srce.hr/19809

[engleski]

Posjeta: 7.435 *