Stručni rad

ODNOSI EU-a I AKP-a NAKON SPORAZUMA IZ COTONOUA Hrvatski pogled na ulogu novih država članica u odnosu EU-a i AKP-a nakon 2020. godine

Dalibor Matić ; Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH

Sažetak

Po pristupanju EU-u, 13 novih država članica preuzelo je i tradicionalne međunarodne odnose 15 starih država članica, među koje svakako spada i politički složena, financijski izdašna i pravno obvezujuća suradnja s bivšim kolonijama u dalekim zemljama s kojima je kontakt, znanje i prisutnost za nove članice i dalje ograničen.
U jeku rasprave o budućnosti odnosa između EU-a i zemalja Afrike, Kariba i Pacifika nakon isteka Sporazuma iz Cotonoua 2020. godine, kojim su ovi odnosi politički, gospodarski i razvojno uokvireni, ovim radom obuhvaćeni su postojeći modeli i nove mogućnosti suradnje, naročito u razvojnoj domeni, promatrajući pritom nekoliko prevladavajućih čimbenika – vanjski u pogledu nove globalne arhitekture, izazova i dionika; unutarnji u pogledu nove, proširene Europske unije; i inherentni u pogledu novog razvojnog alata EU-a, koji je obogaćen iskustvima demokratske tranzicije novih članica. Rad je posebno usredotočen na položaj i mogućnosti Hrvatske kao najnovije države članice sa svojim izazovima, prilikama i preporučenom ulogom u ovome procesu.
Koristeći metodu indukcije rad je započet deskriptivnom analizom sastavnica Sporazuma iz Cotonoua kao trenutnog okvira za odnose između EU-a i AKP-a da bi bio nastavljen sintezom ključnih elemenata novog globalnog razvojnogkonteksta. Poseban naglasak pritom je stavljen na element proširenog EU-a.
U konačnici, ishod opažanja iskorišten je za donošenje zaključaka i konkretnih preporuka u pogledu nastavka suradnje dva bloka država.

Ključne riječi

Sporazum iz Cotonoua; razvojna suradnja; AKP; nove članice EU-a; Hrvatska

Hrčak ID:

198931

URI

https://hrcak.srce.hr/198931

Datum izdavanja:

5.12.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 859 *