Izvorni znanstveni članak

Prosudbe Miroslava Krleže o Frani Petriću

Davor Balić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Hrvatska

Sažetak

Opus Miroslava Krleže (1893–1981) sadrži spoznaje i prosudbe o Frani Petriću (1529–1597) i obilježjima njegovih djela te upućuje na izvore Krležinih spoznaja o Petriću. Svoju upućenost u Petrićevo djelo Krleža je razotkrio u četirima tekstovima nastalih u razdoblju od 1940. do 1953. godine.
Prvi je od njih esej »O poeziji«, koji je Krleža napisao 1940. godine, ali objavio tek 1967. godine. Oslonivši se na tvrdnje iz Croceove Estetike, u njemu je prikazao osobitosti Petrićeva razumijevanja pjesništva, pri čemu je posebice ukazao na Petrićevu kritiku Aristotelova nauka o predmetima kojima se bavi pjesništvo i na razloge zbog kojih je Petrić kritizirao Aristotelov stav o oponašanju kao izvoru pjesništva.
Drugi je od tekstova u kojima se Krleža očituje o Petriću i obilježjima njegova opusa esej »O našem dramskom répertoireu« iz 1948. godine. Krleža u njemu preuzima ili parafrazira zapise o Petriću koje je doznao iz dvaju izvora: iz natuknice Emilija Laszowskoga za djelo Znameniti i zaslužni Hrvati (1925) i iz članka »Filozofija u Hrvatskoj« (1943), koji je napisao Kruno Krstić. No, u članku »O našem dramskom répertoireu« Krleža je donio i nekoliko vlastitih tvrdnji o Petriću. Naglasio je da je Petrić bio »najuniversalnije ime našeg književnog Cinquecenta«, da je bio »polyhistor i sveznadar«, da je bio nezadovoljan »crkvenim pokrštenjem grčke misli, što ga je crkva izvršila, kada je sa Svetim Tomom baptizirala Aristotela«, ali je promašio stavom da je Petrić bio »apologet sredovječne desnice«.
U trećem tekstu, rukopisu »Filipović Vladimir o Marku Maruliću« iz 1950. godine, Krleža je istaknuo da se Petrić svojim spisima uzdigao do najglasnijeg cinkvecentističkog našeg Imena«, dok je 1953. godine u eseju »O nekim problemima Enciklopedije« smatrao da je Petrić bio jedno od velikih imena.
Krležini tekstovi u kojima se spominje Petrić povećavaju bibliografiju o Petriću.
U dosadašnjim bibliografijama o Petriću nema nijedne bibliografske jedinice koja otkriva da je Krleža ikada pisao o tom hrvatskom renesansnom filozofu. Iz ovoga rada proizlazi da je trebao biti uvršten s barem četiri bibliografske jedinice.

Ključne riječi

Miroslav Krleža; Frane Petrić; Benedetto Croce; Emilij Laszowsky; Kruno Krstić; pjesništvo; filozofija; estetika; poetika

Hrčak ID:

198990

URI

https://hrcak.srce.hr/198990

Datum izdavanja:

26.3.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.977 *