Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/ydkx2crqr9
Jezični segment hrvatskoga narodnog preporoda Istre s Kvarnerskim otocima.
Maja Polić
orcid.org/0000-0002-3929-6991
; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci
Petar Strčić
; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Sažetak
Pitanje jezika kao dio hrvatskoga narodnog preporoda pokrajine Istre s Kvarnerskim
otocima intenziviralo se revolucionarne 1848. g. djelovanjem dviju struja: manjinske
talijanaško-talijanske i većinske hrvatske struje. Prvonavedena je zahtijevala da se
u javnu službu i škole umjesto službenoga njemačkog uvede talijanski jezik, dok je,
suprotno njoj, postojao prijedlog da se u javni život uvede „ilirsko-hrvatski“ jezik.
Vezano uz jezik većine stanovnika Istre, presudna je bila i uloga biskupa Jurja Dobrile
oko nakladničkih pothvata na hrvatskome jeziku. Prvi javni sudari oko navedenih dviju
koncepcija dogodili su se na prvim sjednicama Istarskoga sabora. Važan korak bila je
i zapisnička zabilježba hrvatskom grafijom kastavskih mjesta Rukavac, Kućeli, Bregi
i Pobri 1873. godine, kao i rijedak primjer da se prezime veoma borbenoga Antuna
Spinčića započelo također pisati u njegovu izvorniku. Međutim, hrvatski i slovenski
zastupnici u tome periodu ipak se nisu usudili i govoriti na svojem materinskom jeziku.
Formalno, javno se hrvatskim jezikom progovorilo tek 1889. godine, kada je prvi put
potpredsjednik Sabora postao advokat dr. Ante Dukić, koji je svoj pozdravni govor
održao na hrvatskom jeziku.
Ključne riječi
Hrvatski narodni preporod; pokrajina Istra s Kvarnerskim otocima; jezično pitanje, Istarski sabor, Juraj Dobrila
Hrčak ID:
198992
URI
Datum izdavanja:
17.4.2018.
Posjeta: 1.281 *