Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

UDIO KUHINJSKE SOLI U KRUHU GRADA ZAGREBA

MARIJA DELAŠ AŽDAJIĆ orcid id orcid.org/0000-0003-3619-0216 ; Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeni i biotehnološki fakultet, Hrvatski institut za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
IVANČICA DELAŠ ; Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeni i biotehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
DANIJELA ŠTIMAC GRBIĆ orcid id orcid.org/0000-0002-7699-8036 ; Hrvatski institut za javno zdravstvo, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
STJEPAN AŽDAJIĆ ; Medicinski fakultet i Klinički bolnički centar “Sestre milosrdnice”, Zagreb, Hrvatska
NADA VAHČIĆ ; Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeni i biotehnološki fakultet, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 112 Kb

str. 133-138

preuzimanja: 733

citiraj


Sažetak

Cilj rada bio je analizirati udio kuhinjske soli u kruhu iz pekarnica s područja Grada Zagreba. Kuhinjska sol ili natrijev klorid jedan je od najzastupljenijih spojeva na Zemlji, neophodan za rad ljudskog organizma. Uz prirodno prisutan natrij u namirnicama glavni izvori natrija u prehrani su industrijski proizvodi (ponajprije pekarski proizvodi, a slijede mesni proizvodi), te dosoljavanje prigodom pripreme i konzumiranja hrane. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča dnevni unos do 5 grama kuhinjske soli. U brojnim je zemljama svijeta unos soli višestruko veći od preporučenog i globalni je javnozdravstveni problem kao čimbenik rizika za razvoj arterijske hipertenzije i posljedično drugih bolesti krvožilnog sustava. Materijal i
metode: Prikupljeni su uzorci kruha iz pekara malih obrtnika i industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda na području Grada Zagreba. Udio kuhinjske soli u uzorcima kruha utvrđen je titracijskom metodom po Mohru kojom se određuje količina iona Cl- i Br- korištenjem standardne otopine AgNO3 u neutralnom mediju. Rezultati: Prosječni udio kuhinjske soli u analiziranim uzorcima kruha iznosi 2,24 %, što je gotovo dvostruko više od vrijednosti predviđene Pravilnikom o žitaricama i proizvodima od žitarica (1,4 %). Statistički značajna razlika nije utvrđena prigodom usporedbe vrijednosti udjela NaCl u uzorcima kruha malih i velikih proizvođača kruha. Zaključak: Potrebne su daljnje aktivnosti na smanjenju udjela soli u kruhu u svrhu smanjenja rizika za razvoj arterijske hipertenzije i drugih bolesti.

Ključne riječi

natrijev klorid; kuhinjska sol; kruh; prehrambena industrija; Republika Hrvatska; Zagreb

Hrčak ID:

199325

URI

https://hrcak.srce.hr/199325

Datum izdavanja:

20.4.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.229 *